Analiza: Kako se manifestuje ruski uticaj na BiH i do čega može dovesti?

BiH je kao svojevrsna enklava, odnosno jedna od rijetkih balkanskih država koja još uvijek nije članica NATO-a, sve više u fokusu pažnje velikih sila, pogotovo Rusije, ocijenili su politički i sigurnosni analitičari u razgovoru za Fokus.ba.

Sagovornici našeg portala dodaju da do rata u BiH i na Balkanu skoro sigurno neće doći, i to iz više razloga. No, potezi Rusije do sada i oni u narednom periodu mogli bi uveliko utjecati na opću situaciju u BiH.

Povod za razgovor sa bh. političkim i sigurnosnim stručnjacima bile su tvrdnje generala američke vojske za Evropu Curtisa Scaparrrottija koji je nedavno pred američkim Senatom govorio o izazovima povezanim s “lošim utjecajem” i “manipulacijom” Rusije u Evropi, a “posebno u Srbiji i na Balkanu”.

Scaparrrotti je govorio o važnosti NATO saveza, izazovima povezanim s ruskim malignim utjecajem i “naporima Rusije da utječe i manipulira evropskim narodima”.

“Oni su uključeni u gotovo sve aspekte Evrope, na jedan ili drugi način. Regija za koju sam ja danas zabrinut jeste Balkan. To je područje koje smo kroz rad međunarodne zajednice i SAD-a uspjeli održati stabilnim. Radili smo na demokratskim vladama i njihovom jačanju. Ali i Rusija radi na Balkanu, a smatram da smo mi skinuli pažnju s te regije”, poručio je Scaparrotti.

U razgovoru za Fokus.ba sigurnosni analitičar Nedžad Ahatović komentarisao je ove izjave te ocijenio da se uticaj Rusije u BiH manifestuje npr. kroz odluke poput one da se zabrani izvoz municije u Ukrajinu 2015. godine od kadrova iz entiteta RS u nadležnim državnim institucijama.

“Da ne govorim o separatističkim tendencijama i prijetnjama disolucijom BiH gdje se čeka samo politička i druga vrsta podrške rukovodstvu manjeg bh. entiteta, što može dovesti do trajne destabilizacije kompletnog Balkana. Pitanje je samo kada i kako će se to desiti”, kazao je Ahatović.

On je dodao da ozbiljne države poput SAD-a rade vrlo studiozne analize ugrožavanja njihovih interesa svugdje u svijetu, tako da uopšte ne čudi da intenzivno prate situaciju na Balkanu.

“U tom kontekstu treba gledati i na istup Generala Curtisa Scaparrottija, načelnika štaba za Evropu pred američkim Senatom. Isto tako s obzirom na ne tako davnu prošlost, apsolutno ne iznenađuje teza generala Scaparrrottia da je Srbija vrlo pogodna sredina u svakom smislu za širenje ruskog uticaja. Ako je cilj destabilizacija Balkana, a sve činjenice govore u prilog tome, onda je ponašanje Srbije u odnosu na srpsku populaciju koja živi van njenih granica u regionu Zapadnog Balkana ključno u održanju stabilnosti naše regije. Uostalom tako je bilo i za vrijeme režima Slobodana Miloševića kada je u ime srpskih nacionalnih interesa vođen agresivni rat za stvaranje srpskih satelitskih državica i u BiH i u Hrvatskoj, tako da ta tvrdnja nije uopšte neutemeljena. Dapače, Miloševićeva ratna mašina je nakon višegodišnjih jalovih diplomatskih pokušaja od strane evropskih zemalja, zaustavljena upotrebom američke vojne sile na Kosovu i u BiH”, rekao je Ahatović.

Podsjetio je da je u BiH rat zaustavljen djelovanjem američke vojne sile nakon 1450 dana stradanja, i to za svega 48 sati.

“To bi trebalo ponoviti nekim političarima u BiH koji se oslanjaju na neke nove vizije uspostave granica na Balkanu u kojima Rusija i njen uticaj zauzimaju veoma važnu ulogu”, kazao je Ahatović.

Zbog rasta uticaja Rusije na Balkanu ne mora značiti da će se pojačati angažman SAD-a i Evropske unije, naveo je Ahatović, ali se mogu očekivati određeni potezi.

“Može desiti kao u slučaju imenovanja novog američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Wessa Mitchella da se na te ključne pozicije u američkoj i Evropskoj administraciji imenuju ljudi koji odlično poznaju političke prilike na Balkanu i koji će zahtjevati daleko više od domaćih političara u regionu, nego njihovi prethodnici. Iz tog razloga se po regionu održavaju razne trilaterale kako bi se pokazalo da postoji dijalog, mada mi svi znamo da tog dijaloga nema. Poseban fokus će sasvim sigurno biti na Srbiji koja se mora odlučiti ili NATO i EU ili Rusija i ODKB. Bosna će također biti u fokusu, radi pojedinih političara iz manjeg bh. entiteta koji žele da jedan dio BiH pretvore u svoje mini nacionalne gubernije u kojima će biti sigurni da neće biti procesuirani za navodne slučajeve korupcije”, naglasio je Ahatović.

Politički analitičar Vehid Šehić mišljenja je da se izjava generala Scaparrrottija najviše odnosi na odnos između SAD-a i Rusije.

“BiH se nalazi na jednom specifičnom području u Evropi koje je uvijek bilo interesantno za velike sile. Te sile pokušavaju da ostvare uticaj na Balkanu. Neke to pokušavaju ostvariti kroz druge komponente kao što je NATO. Vidimo da je i Crna Gora postala članica NATO-a tako da je time sužen manevarski prostor Rusije. Makedonija je također na putu ka NATO-u. Ostale su Srbija, BiH i Kosovo. U ovim zemljama velike sile pokušavaju imati dominantan uticaj. Sigurno da SAD imaju najveći uticaj u BiH”, kazao je Šehić za Fokus.ba.

Mišljenja je da će BiH dugoročno ući u NATO, dok će Srbija nastaviti sa politikom neutralnosti.

“Srbija nastoji imati poseban politički odnos i prema Rusiji i prema SAD kao velikim silama. Treba imati u vidu da nas na Balkanu malo ko šta pita o bilo čemu. Mi smo statistički male države. Zato ovdje velike sile imaju svoj interes i žele ostvariti uticaj”, naveo je Šehić.

Nikome nije u interesu da izazove sukob na Balkanu i rata u BiH neće biti, smatra Šehić, te dodaje da je NATO strateški okružio taj prostor.

“Bugarska, Rumunija, Grčka i Turska već su članice NATO-a. BiH je svojevrsna enklava, bez posebnog vojnog uticaja Rusije, ali oni koriste političke metode. Za ovaj dio Evrope zapravo bi najbolje bilo da dođe do poboljšanja odnosa između SAD-a i Rusije. U BiH trebamo biti jako mudri i jasni u stavovima. Nažalost, mi u BiH nemamo zajedničku politiku i ne postoji politička odgovornost”, zaključio je Šehić.