Amnesty International: Utvrđena odgovornost za najteže zločine nakon Drugog svjetskog rata

Amnesty International (AI) smatra da osuđujuća presuda koju je izrekao sud UN-a u Haagu protiv bivšeg čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića za genocid i druge zločine prema međunarodnom pravu označava veliki korak prema pravdi za žrtve ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je Karadžića krivim po jednoj točki za genocid, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i četiri tačaka za ratne zločine zbog svoje uloge u oružanim sukobima, kako za njegovu individualnu odgovornost i kao dio udruženog zločinačkog poduhvata.

Osuđen je na 40 godina zatvora. Njegovi odvjetnici su rekli da će se žaliti.

“Ova presuda potvrđuje da je Radovanu Karadžiću utvrđena zapovjedna odgovornost za najteže zločine prema međunarodnom pravu koji su provedeni na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata”, rekao je John Dalhuisen, direktor Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju.

Sud je, navodi AI, osudio Karadžića za genocid u vezi s pokoljem u Srebrenici, gdje je ubijeno više od 7.000 bosanskih muškaraca i dječaka. Također, proglasio ga je odgovornim za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući mučenja, silovanja i ubijanja u pritvoru hiljada osoba, počinjenih s namjerom da se sistematski uklanja populacija bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata na područjima pod kontrolom bosanskih Srba.

Sud je utvrdio da je njegova uloga u opsadi Sarajeva bila, kaže AI, uz njegovu pomoć i da se bez njegove podrške ne bi dogodila. Smatra se, navodi AI, da je cjelokupno stanovništvo Sarajeva terorizirano i živjelo u krajnjem strahu i izloženo neselektivnim napadima između 1992. i 1995. godine.

Oslobođen je po jednoj tački za genocid u odnosu na zločine počinjene nad bosanskim Muslimanima i bosanskim Hrvatima u sedam općina u 1992.

Karadžić je, navodi AI, bio na nekoliko najviših pozicija u rukovodstvu bosanskih Srba tokom trogodišnjeg rata u kojem su njegove snage protiv snaga bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata bio zapovjednik operacija protiv obje vojske i civilnog stanovništva.

“Ovo je vrlo važan dan za međunarodnu pravdu i za žrtve koje su čekale 13 godina za Karadžićevo hapšenje, a potom još osam godina za donošenje presude”, rekao je John Dalhuisen.

Amnesty International upozorava da “ne treba zaboraviti da je više od 20 godina nakon rata u BiH i dalje hiljade slučajeva prisilnih nestanaka još neriješeno, s uznemirujućim nedostatkom političke volje i dalje blokade pristup pravdi, istini i naknadi za žrtve”.

“Pravda je i dalje nedostižna za mnoge. Iako je broj poginulih iz rata u BiH iznosi 100.000, uključujući oko 38.000 civilnih žrtava, manje od 1.000 slučajeva ratnih zločina potrebno je istražiti i procesuirati na državnoj razini. Sudbina hiljada osoba još uvijek nije otkrivena. Amnesty International poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da učine napore u rješavanju 8.000 neriješenih slučajeva prisilnih nestanaka iz rata, te osigurati pristup istine, pravde i pravdi za porodice”, navodi AI.

Budući da je osnovan 1993., ICTY je optužio 161 osobu za zločine prema međunarodnom pravu počinjena na teritoriju bivše Jugoslavije. Postupak je, navodi AI, pravomoćno završen u slučajevima 149 optuženih, uključujući i sedam osoba osuđenih za genocid u Srebrenici. Tu su, kaže, još uvijek u toku postupci protiv 12 osoba, uključujući i slučaj za genocid protiv bivšeg vojnog čelnika bosanskih Srba Ratka Mladića.