Amerika ove sedmice izriče sankcije za korumpirane političare: Šta će biti sa BiH?

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država trebalo bi ove sedmice objaviti niz sankcija za zvaničnike i političare diljem svijeta koji se bave korupcijom, organiziranim kriminalom, kršenjem ljudskih prava te koji potkopavaju demokratiju, kratko je izjavio glasnogovornik ovog ministarstva, inače zaduženog za izricanje ove vrste sankcija.

Piše: A. DUČIĆ

Iz Ministarstva finansija SAD-a su odbili iznijeti više detalja o osobama koji će biti suočeni sa sankcijama, osim što je rečeno da će ovo biti urađeno neposredno pred početak Samita za demokratiju koji se održava 9. i 10. decembra, a čiji je domaćin američki predsjednik Joseph Biden.

Ugledni američki list Wall Street Journal objavio je određene detalje vezano za sankcije korumpiranim političarima diljem svijeta.

Tako se navodi da će ovim potezom Američko ministarstvo objaviti prijedloge osmišljene za “zatvaranje rupa” koje omogućavaju korumpiranim zvaničnicima da iskoriste tržište nekretnina i za rješavanje nedostataka u mreži korporativne transparentnosti, a koji u suštini omogućavaju da korupcija procvjeta dok nezakoniti prihodi eventualno odlaze u Sjedinjene Američke Države.

Protiv političara u BiH već duže se najavljuju sankcije, posebno nakon uredbe američkog predsjednika kojom se definišu sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana. Ipak, jasno je da bh. političari nisu prva adresa ovih američkih mehanizama za suzbijanje korupcije. U prvoj liniji to su Iran, Kina, Venezuela, Bjelorusija…

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan Gabriel Escobar nedavno je prilikom boravka u BiH izjavio da su sankcije protiv političara u BiH na stolu i usmjerene su prema pojedincima ali i kompanijama.

No, vratimo se opet najavljenom samitu na kojem je pozvano oko 110 zvaničnika iz cijelog svijeta. Bosna i Hercegovina, indikativno je, izostavljena je sa liste pozvanih zvaničnika. Iz State Departmenta u proteklim danima nisu željeli pojašnjavati razloge zbog čega određene države nisu pozvane.

O tome da li je krucijalni razlog to što oni koji upravljaju BiH, na stranu što se Milorad Dodik potpuno iskristalizirao kao remetilački faktor za funkcionisanje BiH, ne pokazuju volju za borbom protiv korupcije niti za poštivanjem ljudskih prava, može se samo nagađati.

Isto tako na Samit za demokratiju nije pozvana ni Mađarska čiji premijer Viktor Orban gaji bliske političke odnose sa Dodikom i koji je čak početkom novembra dolazio u Banju Luku kako bi se sastao s njim.

State Department je saopćio da se predsjednik Biden obavezao da bude domaćin samita kako bi ojačao posvećenost SAD-a pozicioniranju demokratije i ljudskih prava u središte vanjske američke politike.

– Tražit će se inovativna i čvrsta posvećenost odbrani od autoritarnosti, načini za ophođenje i borbu protiv korupcije, i promovisanje poštovanja ljudskih prava u zemlji i inostranstvu. Samit za demokratiju ukazuje na duboko uvjerenje predsjednika Bidena da je potrebno da se demokratije udruže, zajedno uče, uzajamno podržavaju i zajednički djeluju da bi se uhvatile u koštac sa najhitnijim svetskim izazovima- navedeno je u odgovoru.

Helsinški odbor Američkog kongresa objavio je informaciju da će Samitu za demokratiju 7. decembra prethoditi uvodni događaj koji će okupiti lidere poslaničkog kluba Kongresa protiv strane korupcije i kleptokratije, zatim Međugrupe za borbu protiv korupcije Evropskog parlamenta i Svestranačke parlamentarne grupe Ujedinjenog Kraljevstva za borbu protiv korupcije. Na ovom događaju će se zvanično osnovati Međuparlamentarni Savez protiv kleptokratije. Članovi alijanse su političari koji vode borbu u svojim parlamentima protiv korupcije i kleptokratije.

Kako je najavljeno, Međuparlamentarni savez protiv kleptokratije bit će savez zakonodavnih grupa posvećenih suprotstavljanju prijetnji globalne korupcije. Nova alijansa će se, najavljeno je, fokusirati na borbu protiv kleptokratije, autoritarnog modela upravljanja u kojem se politički lideri rutinski bave nezakonitim bogaćenjem, održavaju vlast kroz korumpirane mreže pokroviteljstva, iskorištavaju demokratije za prikrivanje i zaštitu ukradene imovine i koriste stratešku korupciju kao oruđe stranog politika.