Američki “žuti karton” BiH: Ko je zakazao u borbi protiv trgovine ljudima

Ukoliko vlasti Bosne i Hercegovine, ali i ključni nosioci pravosudnih funkcija na državnom nivou, ne shvate krajnje ozbiljno upozorenja američkog ambasadora Erica Nelsona, direktorice USAID-a Nancy Eslick, te u konačnici zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera neprocjenjiva američka pomoć našoj državi, koja se ne ogleda samo u novcu, mogla bi biti ukinuta.

Predsjedništvo BiH na posljednjoj sjednici tražilo je od Vijeća ministara BiH da se u cjelini sprovedu sve aktivnosti predviđene strategijom te da u skladu sa svojim nadležnostima koordiniše aktivnosti sa svim drugim nivoima vlasti u BiH i institucijama. Predsjedništvo je obaviješteno da nekoliko kantona nije ispunilo svoje obaveze.

Kako saznaje Fokus.ba, od kantona koji nisu ispunili svoje obaveze su Zapadnohercegovački, Kanton 10, Zeničko-dobojski i Posavski kanton.

Također, ni pravosudni organi u Bosni i Hercegovini, a to konstatuje i Predsjedništvo, nisu ispunili očekivanu obavezu na procesuiranju počinilaca ovih teških krivičnih djela.

Prema podacima Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH, u periodu od januara do juna 2020. godine, u Bosni i Hercegovini identifikovano je ukupno 48 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Od toga 32 žrtve su ženskog pola, 11 žrtava su muškog pola, a 5 žrtava su nepoznatog pola. Od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima 26 žrtava su punoljetne a 22 žrtve su maloljetne.

Evidentirani su sljedeći oblici eksploatacije: 24 prosjačenja, 12 seksualnog iskorištavanja i 12 drugih oblika iskorištavanja.

S posljednjeg sastanka Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i organizovanih ilegalnih migracija, kojim je predsjedavala glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, održanog početkom septembra, konstatovano je Tužilaštvo BiH je od 2015. godine do danas, podiglo optužnice u 111 predmeta protiv 147 osoba za kaznena djela krijumčarenja ljudi povezana sa ilegalnim migracijama, te također 16 optužnica protiv 58 osoba za izvršenje navedenih kaznenih djela u organizovanim oblicima. No, nije precizirano koliko je ove godine procesuirano slučajeva trgovine ljudima.

Krajem juna objavljen je izvještaj State Departmenta u kojem je precizirano da BiH najlošije stoji u regionu kada je riječ o borbi protiv trgovine ljudima. U izvještaju za prošlu godinu koji je za cijeli svijet prezentirao američki državni sekretar Mike Pompeo istaknuto je da Tužilaštvo BiH nije pokrenulo tek jednu istragu u slučaju trgovine ljudima, dok godinu dana ranije nije bilo nijedne!

Državni sudovi nisu osudili nijednog počinitelja, a dvije osobe su oslobođene optužbi. Pravosuđe u FBiH pokrenulo je istrage protiv 16 osumnjičenih i nastavile s istragom 13 osumnjičenih, ali tužioci nisu podigli nijednu optužnicu, a sudovi u Federaciji BiH osudili su 12 krijumčara ljudima.

Pravosuđe Republike Srpske ispitalo je sedam osumnjičenih i dodatno tri osumnjičena za „poticanje na dječiju prostituciju“. Tužitelji RS-a optužili su dvojicu trgovaca ljudima i jednu osobu zbog poticanja na dječiju prostituciju. Sudovi u RS-u osudili su jednog trgovca ljudima na pet godina zatvora. Vlasti Brčko distrikta nisu pokrenule nijednu istragu u vezi s trgovinom ljudima, precizirano je u izvještaju.

Pomoćnik ministra sigurnosti BiH Samir Rizvo za Fokus.ba kaže da prema novoj strategiji na osnovu analitičkog izvještaja State departmenta, BiH mora disperzirati obaveze radi provođenja Strategije suprostavljanja trgovine ljudima na sve nivoe vlasti koje moraju definisati aktivne politike.

“Radeći na ispunjavanju tih obaveza, a uzimajući u obzir i izvještaj State departmenta, koji je posebno potenciran tokom nedavne posjete specijalnog izaslanika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera Sarajevu sa članovima Predsjedništva BiH predviđeno je da svi nivou definišu i akcione planove za provođenje ove strategije. Svaki nivo mora imenovati i koordinacione timove koje sačinjavaju predstavncii svih nadležnih institucija koji će preuzeti na sebe uloge u rada na akcionim planovima i da izvještavaju svoje vlade, a onda i Ministarstvo sigurnosti BiH kao centralnu instituciju u ovom procesu“, kazao je Rizvo.

Kaže da je Vijeće ministara BiH Strategiju usvojilo u januaru. Krenulo se intenzivno, no usljed pandemije je sve bilo usporeno.