Američki ambasador: Nećemo Bosnu i Hercegovinu ostaviti Rusiji

Rusija se ne pita kada je riječ o odlukama koje donosi Bosna i Hercegovina (BiH) o odnosima unutar sporazuma, bilo da je riječ o pridruživanju Evropskoj uniji (EU) ili pridruživanju NATO-u, navodi Michael Murphy, ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Zaključuje da je donošenje tih odluka na suverenoj BiH.

Takođe, podvlači da su SAD, EU i NATO bili veoma jasni o svojoj privrženosti suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH.

Murphy kaže i kako je američka privrženost Bosni i Hercegovini trajna, te da će održati svoje međunarodno prisustvo i međunarodno vojno prisustvo.

RSE: Međunarodni zvaničnici u BiH su zabrinuti zbog trenutne političke situacije. Dijelite li Vi tu zabrinutost?

Murphy: Da, dijelimo. Mislim da nije tajna, očigledno je, rekao bih, da BiH ne ide u pravom smjeru i da se to dešava već jedan duži period. Dakle, ne postoji ni jedan dan da se desi da se ne pojavi neka užasna retorika koja dolazi od političkih lidera ovdje, prijetnje secesijom, prijetnje teritorijalnom reorganizacijom zemlje ili ratnohuškačka retorika. To je užasan, neodgovoran način da se vodi ova zemlja.

Drugi problem je da ne vidimo napredak po pitanju reformi, gotovo nikakav napredak nije postignut kada su upitanju reforme za približavanje EU, ništa se ne radi na rješavanju problema s kojim se zemlja suočava, na primjer, inflacija ili mogući nedostatak energije u budućnosti. Sve te stvari se ignorišu i nije dobro za Bosnu i Hercegovinu i za građane ove zemlje.

O razlozima za optimizam

RSE: Pomenuli ste građane Bosne i Hercegovine koji vrlo često odlaze, prvenstveno zbog sigurnosti. Kako Vi ocjenjujete sigurnosnu situaciju u BiH?

Murphy: Dozvolite da počnem odgovarati tako što ću govoriti da ljudi izražavaju svoj stav tako što napuštaju zemlju. To je njihovo glasanje. Procjena je da između 50.000 i 55.000 ljudi godišnje ode iz zemlje. Neki idu iz ekonomskih razloga, neki iz političkih razloga.

Ja razumijem, mogu razumjeti zašto neko ko želi da izgradi bolju budućnost za sebe, za svoju porodicu, za svoju djecu, unučad, želi napustiti BiH, to je ljudski impuls. Žele bolji život za sebe i porodicu. Moji preci su napustili SAD prije više od 100 godina iz upravo tih razloga.

Sad je problem ozbiljniji zbog loše političke i sigurnosne situacije i krivnja za to je samo na političkim liderima koji su svoje uske etno-nacionalističke i koruptivne interese stavili ispred potreba građana. A ljudi koji su za njih glasali, njima su dali obećanje i nisu ispunili ta obećanja.

Ipak, postoje neke optimistične stvari koje bih spomenuo. Prije svega, ja putujem širom ove zemlje, prije kada sam ovdje bio od 2006. do 2009. i putujem i sad kada sam drugi put tu i bez obzira gdje odem, u Mostar, Banjaluku ili ovdje u Sarajevu, stalno me impresioniraju ljudi ove zemlje. Jer oni tačno znaju gdje žele da ova zemlja ide.

Oni su otporni, oni imaju duh saradnje, to vidim kod mladih lidera koji idu u SAD na neke programe, vidim to kod poduzetnika, kod investitora, kod novinara istraživača, aktivista u borbi protiv korupcije. To su dobre, pozitivne stvari i ja mislim da to trebamo imati na umu, jer tu je snaga ove zemlje.

Druga stvar je da imate prijatelja u Sjedinjenim Američkim Državama, nama je stalo do Bosne i Hercegovine i već 25-30 godina je to slučaj i to se nije promijenilo.

I mi želimo da osiguramo i da zaštitimo suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter ove zemlje i spremni smo koristiti sredstva koja su nam na raspolaganju da branimo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter ove zemlje.

To uključuje sankcije kada je to prikladno, kao što je Antony Blinken [američki državni sekretar] rekao prije nekoliko mjeseci, mi smo posvećeni da ovdje ostanemo, ne odlazimo iz BiH.

Korupcije ima više nego nekad

RSE: Pomenuli ste i korupciju što je gorući problem u Bosni i Hercegovini, prvenstveno mislim na političku korupciju. Sjedinjene Američke Države su se u Kantonu Sarajevo prilično uključile u borbu protiv korupcije. Ali, kako je iskorijeniti? Bosna i Hercegovina je prema indeksu korupcije na začelju u regiji?

Murphy: Korupcija je definitivno veliki i ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini. Ljudi me često pitaju šta se promijenilo u odnosu na vaš prethodni boravak prije 13 godina i jedna od tih promjena, nažalost, je da je korupcija mnogo gora. U pravu ste, to je jako težak problem za iskorijeniti i teško se boriti s tim problemom.

Mi ćemo uraditi što mi možemo, podrškom uredima za borbu protiv korupcije, podrškom promjenama zakona, podržavajući tužioce i policiju, novinare-istraživače koji imaju hrabrost i posvećenost da iskorijene taj problem.

Ali to je duga i teška borba, to se neće desiti za dan ili za mjesec ili za godinu dana. Ali ono što mi radimo i ono što želimo poslati kao signal političkim liderima, a to je da ćemo biti uporni, da nećemo odustati. Ja jasno to govorim na sastancima sa političkim liderima.

Ovo je jako važno za SAD i zato smo koristili sankcije u borbi protiv korupcije, zato finansiramo urede za borbu protiv korupcije, nećemo stati. Postoji neuspjeh, ali nećemo prestati. Upornost je vrlo važna u toj borbi.

O političarima kojima je “stalo do BiH”

RSE: Neki od političkih lidera su na crnoj američkoj listi, upravo zbog korupcije, ali čini se kao da oni ne mare za to. Neki od njih su ponovo sada na izbornim listama za ovogodišnje izbore. Mislite li da bi pravosudne institucije mogle bolje reagovati u Bosni i Hercegovini?

Murphy: Dozvolite da počnem sa krajem vašeg pitanja vezano za političke lidere. Da, neki od lidera jesu na crnim listama i da, neki od tih lidera su se kandidovali na izborima, a ne bi trebali. Ali, birači imaju priliku da procijene šta su to uradili do sada, ovog oktobra. Ako su zadovoljni njihovim radom onda glasaju u skladu s tim, ako nisu, opet u skladu s tim.

Jedna od ljepota demokratije je da građani zemlje imaju šta da kažu, imaju priliku svake četiri ili dvije godine, u zavisnosti o kojem je izbornom ciklusu riječ, da kažu, želim nešto drugačije, nisam sretan s ovim što mi politički lideri isporučuju. Dakle, to je jako važno.

Drugo, pitanje vezano za pravosuđe. Da, mogu oni bolje raditi svoj posao, mnogo bolje. Ja sam bio na jednom događaju prije nekoliko sedmica, pod pokroviteljstvom Damira Arnauta i njegovih saradnika, na kojem su predstavili svoje istraživanje o radu pravosudnih institucija, gdje to oni dobro ili loše rade. I impresivno su zaista uradili svoj posao, pozitivan posao za Bosnu i Hercegovinu.

Zato kažem da postoje neki političari koje je briga, postoje političari koji žele držati pravosuđe, tužioce i snage za provedbu zakona odgovornim za svoj rad i to se mora nastaviti.

Sjedinjene Američke Države će uraditi sljedeće, mi ćemo podržavati te vrste aktivnosti i politički, tako što ćemo stajati uz ljude koji žele uraditi pravu stvar, ali isto tako, kao što sam spomenuo ranije, neke programe pomoći ćemo koristiti i u radu sa tužiocima i sudijama i od njih ćemo tražiti odgovornost.

O izbornoj reformi

RSE: Pored Sjedinjenih Američkih Država aktivno se uključio i novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, gospodin Schmidt (Christian). Već nekoliko puta je primijenio Bonska ovlaštenja. Govori se sada vrlo često i o izbornoj reformi. Prema Vašoj ocjeni kakva ona treba da bude, a da bude po mjeri svih?

Murphy: Dopustite da počnem sa politikom prema uredu OHR-a i Bonskim ovlaštenjima, jer je bila konzistentna više od 25 godina, podržavamo, SAD podržava snažan Ured visokog predstavnika i korištenje Bonskih ovlasti kada je to prikladno. To nije novost, to ima podršku obje stranke. To je politika koju je svaki ambasador koji je bio tu prije mene naglašavao i koju sam i ja Vama upravo ponovio. To je prvi dio odgovora.

Druga stvar koju bih naglasio jeste da je visoki predstavnik već koristio Bonske ovlasti nekoliko puta, i koristio ih je, jer su domaći političari propustili da djeluju i rješavaju probleme koji se nalaze pred ovom zemljom.

Na primjer, finansiranje izbora. To nije jedina stvar u kojoj su političari propustili da djeluju. Političari su zauzeli sve ili ništa pristup kada je riječ o izborima. Zaključili su da je kompromis ružna riječ ili znak slabosti, a ne uspjeha. Naravno, to je potpuno suprotno od istine. U demokratiji se stvari postižu kompromisom.

Ako političari ove zemlje, lideri, nastave sa pristupom kakav smo, primjerice, vidjeli u martu ove godine kada je bilo – mora biti sve što ja želim, a ništa što onaj drugi želi, ili uopće ne žele učestvovati u pregovorima, onda neće biti napretka po pitanju rješavanja problema i biće na visokom predstavniku da odluči kada i kako mora djelovati da bi zaštitio Dejtonski mirovni sporazum, teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost, kao i multietnički karakter BiH. Sada, o rješenjima.

Vraćam se na ideju kompromisa u demokratiji. Ne postoji rješenje koje će zadovoljiti sve. Tako to ne ide u demokratiji. Ono što svi moraju shvatiti jeste da možete dobiti neke stvari u pregovorima, ali da bi ostvarili te dobitke morate učiniti i određene ustupke onima sa kojima pregovarate.

Bez toga, ono što dobijete jeste da su svi nezadovoljni, gdje niko ne može izaći i reći, ovo nam je važno i ovo smo postigli, dogovorili smo se, jer su demokratija i izgradnja bolje budućnosti ove zemlje važni, dogovorili smo ovdje dati ustupak. To nije mjesto gdje se nalaze politički lideri, nažalost. Mislim da postoji šansa na izborima, koji će biti u oktobru da građani, glasači ove zemlje, odluče da li je to nešto što oni žele, ili ne.

O ulozi Rusije u BiH

RSE: Kada smo kod dogovaranja političara, oni vrlo često znaju ovdje u Bosni i Hercegovini da se dogovore oko nečega, onda da poslije izvjesnog vremena kažu, nismo se dogovorili. Takva je situacija kada je u pitanju proces približavanja Bosne i Hercegovine NATO-u. Program reformi je usvojen, međutim, pomaka nema u posljednjih godinu dana. Posebno se sve aktueliziralo ruskom invazijom na Ukrajinu gdje Republika Srpska tvrdi, uz pomoć Rusije, kako Bosna i Hercegovina neće ići u NATO. Kako Vi ocjenjujete uopšte ulogu Rusije u čitavom procesu?

Murphy: Počeću sa komentarom, na koji aludirate, a koji su Rusi uputili. Rusija se ne pita kada je riječ o odlukama koje donosi Bosna i Hercegovina o odnosima unutar sporazuma, bilo da je riječ o pridruživanju Evropskoj uniji ili pridruživanju NATO-u. Donošenje tih odluka je na suverenoj Bosni i Hercegovini. To je pod broj jedan.

Pod broj dva, prilično je jasno da su građani ove zemlje, kao i političari ove zemlje, kao cilj postavili napredovanje prema i pridruživanje ovim euroatlantskim institucijama. Mi podržavamo te ciljeve. To je ono što podržavaju ljudi. Tako da, kada pogledam šta Rusija radi u ovoj zemlji, mislim da oni rade protiv ciljeva koje žele ostvariti građani ove zemlje. Neke od njihovih izjava su, iskreno govoreći, bile neodgovorne.

Znate, kada pogledate šta Rusija radi u Ukrajini i Evropi sada, sa brutalnom i barbarskom agresijom na Ukrajinu, možete zaključiti da Rusija ne drži do interesa ne samo Evrope, već ni Bosne i Hercegovine ni Zapadnog Balkana. Ne želi vidjeti stabilnost, sigurnost, mir i prosperitet, prosperitetnu BiH. U tome je problem.

RSE: Ipak, ne može se osporiti njihov uticaj na Republiku Srpsku. Gotovo su svakodnevni razgovori ruskog ambasadora u Bosni i Hercegovini sa gospodinom Dodikom. Koliko je to u ovom trenutku opasno za Bosnu i Hercegovinu?

Murphy: Prije svega, očito, ruski ambasador je diplomata, kao i ja, i kao što sam rekao na svojoj prvoj konferenciji za štampu kada sam stigao, on može pričati sa političkim liderima u ovoj zemlji kao što to radimo moje kolege i ja. Ne mislim da je razgovor sam od sebe prijetnja.

Drugo, uputili su neke groyne, neodgovorne izjave o BiH. Mislim da su Sjedinjene Države, Evropska unija i NATO bili veoma jasni o svojoj privrženosti suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru ove zemlje. Govorio sam to i ranije da je to dio dobrih vijesti. Znam da je nekada u BiH teško naći dobru vijest.

Privrženost Sjedinjenih Država je trajna. Želim podsjetiti na ono što je rekao sekretar Blinken (Anthony) u svom svjedočenju pred Kongresom. Mi ne odlazimo, nećemo nestati, održaćemo svoje međunarodno prisustvo ovdje, i naše međunarodno vojno prisustvo. Mislim da je to veoma važno uzeti u obzir kada se procjenjuje sigurnosno stanje ovdje.

Kada je EUFOR percipirao izazove i probleme, ojačao je svoje prisustvo ovdje, to je bila ispravna odluka i mi smo je podržali. Mislim da ste mogli vidjeti odgovor Sjedinjenih Država i Evropljana i to bi trebalo signalizirati da nećemo ostaviti Bosnu i Hercegovinu Rusiji. To neće biti ishod ovdje.

O odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH

RSE: Kako ocjenjujete politiku bosanskohercegovačkih susjeda Hrvatske i Srbije prema ovdašnjim zbivanjima?

Murphy: Pozdravljamo konstruktivne odnose susjeda na Zapadnom Balkanu, i ovdje želim naglasiti riječ konstruktivne. Mislim da u fokusu zemalja regije, svih zemalja regije, mora biti poboljšanje dobrosusjedskih odnosa i prevazilaženje razlika, a razlike postoje među državama, tako je na cijelom svijetu.

Mi imamo određene razlike sa Kanadom, primjerice, ali postoji način na koji se one prevazilaze. Na tome se radi kolaborativno, kooperativno radi pronalaska rješenja koje će donijeti dobrobit za obje strane. Moramo vidjeti više toga.

O američkoj posvećenosti BiH

RSE: Više puta ste pomenuli tokom ovog intervjua da su Sjedinjene Američke Države na strani Bosne i Hercegovine, na strani njenih građana, ali da je na građanima u oktobru da kažu šta misle o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Pomenuli ste da imate i mehanizme i da ćete ih koristiti. Možete li nam možda malo pobliže govoriti kakva uloga će biti i dalje Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini?

Murphy: Dozvolite da počnem sa širom slikom odgovora na vaše pitanje, pa ću se vratiti i ponoviti nešto što sam rekao ranije. Naša posvećenost Bosni i Hercegovini je trajna, njenom suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru.

Bili smo prijatelj 25 godina, nastavićemo biti prijatelj i podržavati Bosnu i Hercegovinu. To uključuje i investicije koje sam ranije spomenuo, borbu protiv korupcije, naš rad na pomoći razvoju turizma u Bosni i Hercegovini, naš rad s mladima ove zemlje, napori koje činimo da privučemo investicije ovdje, znate, primjerice, kroz dijasporu. To će se nastaviti.

Neću spekulirati o tome koje alate, i mislim da tu vjerovatno imate u vidu sankcije, ćemo koristiti. Budite uvjereni, i mislim da je to jasno iz proteklih sedam mjeseci, kada budemo mislili da je to prikladno i neophodno, koristićemo te alate.