Ambasadorica SAD posjetila građane Bijeljine: Hoćemo budućnost, pomozite!

Nakon izbora i raspodjele fotelja, bh. političari rijetko razgovaraju sa građanima o njihovim problemima. Američka ambasadorica u BiH Morin Kormak (Maureen Cormack) odlučila se da čuje upravo njihov glas. Nakon Zvornika ona je u srijedu (3.2 2016.) boravila u Bijeljini, gdje je razgovarala ne samo sa mladim političkim liderima i predstavnicima lokalne vlasti, već i sa običnim građanima.

Borci za ljudska prava pozdravljaju ovakvu praksu, ali tvrde da građani o svojim problemima još uvijek govore suviše oprezno.

Podjele se prenaglašavaju

Nikola Rosić, ljekar i biznismen, koji je učestvovao u razgovoru sa američkom ambasadoricom, misli da je to bila dobra prilika da se progovori o bitnim stvarima.

Nikola Rosić, ljekar i biznismen iz Bijeljine

„Ukazali smo na trenutnu političku situaciju i na one stvari sa kojima se ovo društvo, ovi građani ne slažu. To su podjele koje se na neki način prenaglašavaju. Tražili smo pritisak na političke elite da se smanji taj razdor među ljudima, da se smanje tenzije u vrhu jer nije tako na terenu, tamo gdje ljudi žive i druže se,“ rekao je Rosić.

Mustafa Gradaščević, predsjednik Mjesne zajednice Janja, govorio je o problemima povratničke populacije, o diskriminaciji, nesigurnosti, nezaposlenosti. „Imalo se mnogo toga reći, ali je bilo malo vremena. Mnogo toga treba da se u svakodnevnom životu popravlja. Vjerujem da Američka ambasada može da utiče na naše političare, da se stvari kod nas počnu mijenjati nabolje.

Također, mladi ljudi mogu dati svoj doprinos u prevazilaženju sadašnjeg stanja,“ istaknuo je Gradaščević.

Treba nam podrška

Svetlana Rašević-Sarić i Milijana Krsmanović imaju po troje djece. Kažu da su otvoreno govorile o problemima koji ih pritišću. „Pričale smo o stvarnosti u kojoj živimo, koja nije ofarbana političkim izjavama na tv-u.

Mustafa Gradaščević, predsjednik Mjesne zajednice Janja

Živimo od dječijih dodataka jer za mene posla nema.

Moj suprug je ostao bez posla u Šećerani gdje je radio kao mašinski inžinjer.

Jednostavno, pričali smo o onome što jeste realnost na ovim prostorima, a to niko ne može izmijeniti osim nas.

Samo nam treba podrška,“ kaže Svetlana Rašević-Sarić.

Svetlana Sarić und Milijana Krsmanović

„Iznijela sam problem osoba sa invaliditetom koje su nezaposlene, koje teško dolaze do posla. Ja sam slijepa, samohrana majka sa troje djece i nisam naišla na neku podršku lokalne zajednice i društva u cjelini. Svoj sam problem iznijela pred gospođom ambasadorkom i ona je ukazala na moguća rješenja, načine da utičemo na vlast,“ istaknula je Milijana Krsmanović.

Svetlana Sarić und Milijana Krsmanović

Azra Medinić je diplomirani ekonomista i certificirani računovođa. Majka je dvoje djece, ali uz suprugovo razumijevanje i podršku, uspijeva da se bavi i humanitarnim radom. Kaže da je socijalna zaštita ugroženih kategorija minimalna.

„Skrenula sam pažnju i na obrazovni sistem koji je potrebno iz temelja mijenjati. Također, pravda mora biti ista za sve, zakoni moraju važiti za svakoga. Sada nije tako u našem pravosuđu. Ambasadorica se složila sa mojom konstatacijom da ne treba oni da nam rješavaju probleme, nego da nam pomognu i ukažu na pravi put,“ rekla je Azra Medinić.

Cilj još uvijek nije postignut

„Čujemo političare kako govore o raznim podjelama, ali kada razgovarate sa građanima, ono što čujete je to da oni žele više novih radnih mjesta, bolji obrazovni sistem za njihovu djecu, da bi mogli bolje da žive,“ kazala je ambasadorica Kormak nakon razgovora sa građanima u Bijeljini.

Azra Medinić

„Više od dvadeset godina SAD podržavaju građane Bosne i Hercegovine. Kroz programe USAD-a nastavljamo i dalje raditi sa građanima da bismo poboljšali opštu situaciju,“ rekla je Kormak, dodavši da je za napredak svake zemlje ključna vladavina zakona i neovisni pravosudni sistem.

Istaknula je da je za građane najbolje i najbitnije da grade otvoreno društvo, da biraju političare koji će poslije biti odgovorni za ono što su obećali, odnosno, da ispunjavaju svoja obećanja.

Izrazila je nadu da će BiH nastaviti da se kreće pozitivnim smjerom ka Evropskoj uniji, rekavši: „Vidjeli smo da je postignut napredak na tom putu. Potvrda toga je i aplikacija za članstvo u EU, koja će biti predata 15. februara. Smatram da je to izuzetno pozitivan korak koji otvara puno šansi, puno prilika za građane ove zemlje.“

Još smo pod autocenzurom

Izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, Branko Todorović, organizirao je ovaj susret i saslušao sve što se govorilo na sastanku građana i američke ambasadorke. Ističe da je kultura dijaloga osnova demokratije, ali da u ovakvom, politiziranom društvu kao što je bosanskohercegovačko, građani još uvijek nemaju snage da otvoreno govore o ključnim problemima.

„Kao da se uzdržavaju od otvaranja onih bolnih tema bitnih za ovo društvo. To može da se razumije ako pretpostavimo da smo svi već naviknuti na neku vrstu autocenzure.

Marko Todorović

Nismo danas govorili o nekim gorućim temama.

Recimo, o pitanju referenduma koje se stalno ponavlja, o odvajanju Republike Srpske koje se svako malo pomene, o kreditima koji treba da popune rupe prouzrokovane korupcijom i lošim rukovođenjem.

To su pitanja o kojima treba direktno i otvoreno razgovarati. Nekako smo i danas bili na nekoj kurtoaznoj površini, mada smo se dotaknuli i bitnih tema,“ rekao je Todorović za DW.

„Izbjegavamo da govorimo o korupciji, o zloupotrebi vlasti, o trošenju državnog novca, o siromaštvu, o zloupotrebi političkih stranaka u vezi sa zapošljavanjem, o milionskim krađama u javnim preduzećima. To jeste posljedica političke manipulacije strahom, nekom vrste ucjene od strane političkih elita.

Međutim, ono što je bitno, ambasadorka je rekla da Bosna i Hercegovina može da računa na prijateljsku podršku SAD kada je u pitanju izgradnja boljeg ekonomskog okruženja, institucija, demokratskog okruženja, bolje budućnosti. Mislim da je to za Bosnu i Hercegovinu veoma važno. Ja ne vidim da Rusija gradi demokratsko okruženje, slobodu medija, poštovanje ljudskih prava,“ zaključio je Branko Todorović.