Ambasadorica Bukinac: Sarajevo bi moglo imati čistiji zrak već za 5 godina

U Sloveniji je mjerenje kvalitete zraka konstantno i sistematizirano, također je i javno obavještavanje i upozoravanje na kvalitetu zraka kontinuirano, a s upozoravanjem o prekoračenim dozvoljenim granicama sadržaja štetnih materija započinje se prije nego kod vas, to jeste od trenutka kada su te vrijednosti prekoračene. I ta granica je jednaka i u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini, a iznosi 50 µg PM/m3 više od 35 dana u godini, kaže u razgovoru za Fenu ambasadorica Republike Slovenije u BiH Zorica Bukinac.

U Sloveniji je u zimskim mjesecima kod kvaliteta zraka fokus na česticama sagorijevanja, a u ljetnim mjesecima je to prisustvo ozona u zraku koji je u povećanim vrijednostima također štetan po zdravlje.

Ambasadorica Bukinac naglašava da uprkos tome da se zagađenje materijama i ozonom smanjuje, povećava se udio djece koja su primljena u bolnice zbog disajnih bolesti i astme. Povećano zagađenje zraka ima utjecaj na zdravlje ljudi, a prouzrokuje i oštećenja na ekosistemima. Zbog svjesnosti tog problema se ne mjere samo različite vrste zagađenja već se također mjere posljedice na stanovništvo i okoliš.

Prvi korak ka rješavanju problema je upravo poznavanje uzroka i posljedica.

Podizanje svijesti, informiranost, obrazovanje, povjerenje u struku, važno je za očekivanja lokalnih, državnih i međunarodnih politika koje imaju utjecaj na okoliš.

-To je za Sloveniju izuzetno važno, jer se radi o biodiverzitetu na relativno malom prostoru s velikom ovisnošću o komunikacijama te sa visokom stupnjem integriranosti u međunarodne ekonomske tokove – kaže sagovornica.

Ističe da se svijest o ranjivosti pod utjecajem različitih faktora povećala.

– Istovremeno je svjesnost da je moguće s sistematičnim pristupom, jedinstvom svih faktora, način umanjivanja te ranjivosti. Naš okoliš je veoma izložen zbog prirodnih nesreća. Čovjekov utjecaj na okoliš situaciju dodatno čini slabijom. Prema tome, ljudima nije bilo teško povezati zagađenja zraka, vode, tla s pojavama koje su osjetili na vlastitom zdravlju, ali čak i gore, na zdravlju djece, gubitku prihoda, materijalnim štetama – pojašnjava slovenska ambasadorica i dodaje da svaki projekt koji ima uticaj na okoliš automatski budi veliki interes opće i stručne javnosti, pojedinaca. I javna rasprava kad svake investicije je najžešća upravo kad se radi o projektima koji imaju očigledan uticaj na okoliš.

Izloženost međunarodnom tržištu i integracija u međunarodna dešavanja je donijela i dodatno svijest o čistom okolišu kao uvjetu za zdrav život i istovremeno kao faktoru razvoja kompletnog društva. Slovenija je kao članica EU dužna provoditi i direktivu o kvalitetu zraka. Neprovođenje te direktive ima pravne i finansijske posljedice za državu – napominje ambasadorica Bukinac.

U medijima, također u medijima u Bosni i Hercegovini, se često spominje primjer Ljubljane kao grada koji se uspješno sukobljava s okolišnim izazovima.

– Zagađenje zraka, vode ili zemlje nije nova pojava, naročito zagađenje zraka nije nova pojava. Čuvena ljubljanska magla je pojam, koji je prepoznatljiv za taj grad. Kotlinski položaj Ljubljane i industrijalizacija 70-ih godina, promet, način grijanja, doseljavanje su itekako donijeli sa sobom i zagađenje. Ne samo Ljubljana, brojna slovenska mjesta i doline su doživjele štošta, te mnogo gore posljedice industrijalizacije. No, novo je znanje i svijest kako strašne mogu biti posljedice te kako djeluju različiti faktori, čovjek i priroda. Krivi smo mi. Ako je zrak zagađen, zagađena su i tla, ako su zagađena tla, zagađena je i voda i sve što iz zemlje raste. Sve što se obradi iz takvog tla nije zdravo. Što pomaže da je paradajz narastao u vlastitom vrtu kada u sebi sadrži materije iz zagađene zemlje, vode i zraka? Jednako važi za uzgajanje životinja, vodu- navodi ambasadorica Bukinac.

Ističe kako ekološka kriza (osim ako se ne radi o nesreći), nije epizoda, koja će proći, nije ograničena samo na jednu lokaciju već je zajednička svima na širem području. Zato su mjere i briga, odgovornost na čovjeku/ljudima, koji su neposredno pogođeni u užem okolišu, no istovremeno i odgovornost svih nas. Granice za takve pojave ne postoje. Za usvajanje i praksu pravih mjera često treba iznova preispitati zaduženja i kompetencije odgovornih.

Kompleksnije, urbane sredine su više osjetljive, ranjivije na ispade svih vrsta. I konačno, okoliš ima svoje granice, po pitanju koliko zagađenja može izdržati.

– Kada govorimo o Ljubljani, početak napora za bolji zrak seže u izgradnju naše najveće toplane u gradu (1966). To je bio izuzetno važan objekt. Posljednjih 50 godina desio se i razvoj i širenje sistema daljinske toplote, kasnije također mreže zemaljskog plina, s čim je nadomješteno sve više individualnih ložišta i lokalnih kotlovnica. U toplani je s vremenom zamijenjen energent, koristi se ugalj s niskim udjelom sumpora, te su nadograđeni filterski sistemi. Toj mjeri su se pridružile mjere smanjivanja emisija iz prometa. Naš najveći problem u prošlosti ticao se energetske efikasnosti. Učinci tih mjera imaju sinergijsko dejstvo, obuhvaćaju učinak energetske efikasnosti na okoliš, zdravlje i ekonomiju – i sve ostane tu, lokalnoj ekonomiji. I konačno, tu je i stupanj ugleda i privlačnosti države za dobre investitore, turiste, što se direktno odražava na ekonomiji. Sarajevo je vrlo ovisno od turizma. To ne treba zanemariti – naglašava ambasadorica Bukinac.

S vremenom najveći izvor emisije štetnih materija u zraku postao je promet. Ljubljana ima danas približno 293.00 hiljada stanovnika, a svaki dan se u Ljubljanu doveze još 127.000 ljudi u 30.000 vozila.

Uz te podatke sagovornica navodi da se prekomjerno zagađenje pojavljuje također i u drugim dijelovima Slovenije i nije ograničeno samo na neka mjesta. Zbog toga je 2014. godine Vlada u suradnji s gradskim općinama usvojila niz odluka i detaljnijih programa mjera za smanjenje zagađenja.

Ljubljana je kao i druga mjesta usvojila Odluku o planu za kvalitetu zraka, tu je i prostorno planiranje i slično. Mjere su povezane djelom sa zadacima koji se izvršavaju u okviru redovnih zadaka općina, države, javnih poduzeća i organizacija te ne zahtijevaju dodatna finansijska sredstva.

Neke mjere su bile finansijski pomognute od strane Klimatskog fonda ili putem javih raspisa Eko fonda. Inicijative i mjere su obuhvaćale ne samo općine, vladin i nevladin sektor već i ekonomske subjekte, sve do razine pojedinca koji može s promjenama vlastitih navika doprinijeti ka poboljšavanju zraka.

Pojašnjavajući mjere Integrirane prometne strategije, ambasadorica Bukinac kaže da su uključivale iniciranje alternativnih vrsta transporta, smanjivanja brzine vožnje, optimizacije soljenja cesta, nove tehnologije, pošumljavanja gradova, zajedno s osvještavanjem stanovništva te obezbjeđivanjem čistog zraka, a uvrštene su u općinska akta.

Naglašava da je okviru Integrirane prometne strategije najbolje vidljiva zatvorenost gradskog jezgra Ljubljane za promet, poticanje promjena navika građana te kvaliteta javnog prijevoza.

Među učinkovitim odlukama je Energetski koncept.

– Koncept se u potpunosti zasniva na efikasnoj upotrebi energije i prioritetu daljinskog grijanja i plina kao preferiranog načina grijanja gdje su pristupačna oba sistema. Energetski su bili obnovljeni brojni objekti. Podupire se novi pristup ka financiranju obnove prema principu energetskog sporazuma, prilikom kojeg se investitoru plaća iz uštede potrošene energije koju doseže s izvedbom energetskog obnavljanja objekata. Ljubljana ispunjava svoje dužnost u pogledu energetskih certifikata zgrada u vlasništvu Ljubljane i osvještava građane u vezi učinkovite upotrebe energije. Najočiglednija je bila veza među čistim zrakom i mjerama energetske učinkovitosti. Nosioci tog projekta gradska općina Ljubljana, Resalta i Petrol, su preuzeli nagradu Evropske komisije i Berlinske energetske agencije tj. European Energy Service Award za 2019. godinu koja je dodijeljena tom projektu – pojašnjava sagovornica.

U Sloveniji su svjesni problema zagađenosti, povezanosti uzroka i posljedica, prekograničnih utjecaja i potrebe po ujednačenim pristupima u rješavanju svo vrijeme i na duži rok. Naravno, to se nije dogodilo preko noći. Sve opasne posljedice na zdravlje ljudi, izgubljeni doprinosi zbog bolesti, troškovi liječenja hroničnih bolesti, utječu na socijalni sistem radno nesposobnih, na ekonomiju, a također su informiranost, znanje osviještenost, povezivanje s drugima doprinijeli nivou osviještenosti.

Uz opasku kako bi uzalud bile investicije u ugostiteljske objekte, kada bi imali poteškoće s zrakom, vodom ali grijanjem, ambasadorica Slovenije ističe da samo jedno zagađenje na obali odvodi turiste i ugled. Pitanje zdravog okoliša je razvojno pitanje i pitanje državne ekonomije koje ima državnu, regionalnu i globalnu dimenziju.

– Kažemo da je navika željezna košulja i promjene navika treba poticati, ohrabriti ali i sankcionirati nepoželjne i nedozvoljene prakse. S mjerom osiguravanja zdravlja i života mora paralelno ići i cijeli komplet mjera na svim nivoima i u svim pravcima. Zbog akutnosti situacije nije moguće rješavati jedan problem pa drugi, već je potrebno adresirati sve probleme u njihovoj povezanosti. Zato je te mjere teško učiniti prihvatljivim ili privlačnim ljudima, ili biračima, a još teže je s rezultatima. Još uvijek nismo na cilju, nipošto. Imamo neku zajedničku predstavu da želimo zdravu, zelenu i za život ugodnu Sloveniju. Ta vizija, čini mi se, ima utjecaj na našu presudu politika i onih koji ih kreiraju i provode. Summa summarum: pitanje za svakog od nas je da li ćemo moći pogledati u oči naše djece i reći da smo uradili sve što smo mogli, počnimo od sebe – kaže ambasadorica Bukinac.

Smatra da u Bosni i Hercegovini ne manjka znanja i informacija o tom problemu.

– Prošlog proljeća svjedočila sam predstavljanju izvještaja o integriranom upravljanju čistim zrakom u Kantonu Sarajevo, studije koju je podržao Heinrich Böll Stiftung, a koju su proveli vaši stručnjaci (tim stručnjaka koji je vodio prof. dr. Arzudin Husika). U istraživanju je učestvovao i dr. Aljaž Plevnik sa slovenačkog Instituta za prostorno planiranje. Empirijski dio projekta proveden je u saradnji s Gradom Ljubljanom, na koji je tim istraživača i predstavnika Kantona Sarajevo u jesen 2018. godine otputovao kako bi pogledali ljubljanska rješenja. Izvještaj sadrži i primjere Dublina, Graza i drugih. Ali čini mi se da je problem ponekad u tome, da u sebi negiramo urgenciju i ozbiljnost problema i posljedica na sve nas, i našu okolinu. Rekla bih da je to posljedica također toga da o tim problemima više govore laici, korisnici, birači, političari, te da nedovoljno slušamo prave stručnjake. I obratno, stručnjacima je potrebna naša pomoć pri artikulaciji problema i ilustrativnom predstavljanju veze među uzrocima i posljedicama, te aktiviranju društva. Ako se osvrnem na prethodno spomenutu studiju, u kojoj je navedeno da bi uz kontinuiranu i sistematičnu saradnju svih nivoa vlasti, struke i građana u slučaju Sarajeva, onda bi mogli imati čistiji zrak već za pet godina. Smatram da je to pravi korak u pravom pravcu. Treba samo nastaviti i ustrajati – poruka je na kraju razgovora za Fenu ambasadorice Slovenije u BiH Zorice Bukinac.