reakcije
Ambasada SAD u BiH o ukazu Cvijanović: Podržavamo visokog predstavnika
Dodaju i da “sigurnost i prosperitet svih u BiH ovisi o tome da njihovi lideri rade kroz odgovarajuće institucije i da rade zajedno na promicanju izgradnje povjerenja, međusobnog poštovanja, pomirenja i funkcionalnosti”
Izabrani bh. lideri imaju mogućnost da, putem Parlamentarne skupštine BiH, predlažu, razmatraju, odbacuju, mijenjaju i usvajaju zakone, navodi se u pisanom odgovoru Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa.
Reakcija je to na ukaz kojeg je donijela Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske (RS), a prema kojem u tom entitetu ne važe izmjene krivičnog zakona BiH kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih zločina.
U Službenom glasniku RS je objavljen ukaz o proglašavanju dva zakona u RS. Prvi se odnosi na neprimjenjivanje zakona Valentina Inzka u RS, a drugi na zabranu “omalovažavanja i izrugivanja” RS-a.
“SAD podržavaju ključnu ulogu koju visoki predstavnik ima u praćenju i pružanju podrške provedbi civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko distriktom”, navode u saopštenju.
Dodaju i da “sigurnost i prosperitet svih u BiH ovisi o tome da njihovi lideri rade kroz odgovarajuće institucije i da rade zajedno na promicanju izgradnje povjerenja, međusobnog poštovanja, pomirenja i funkcionalnosti”.
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o zabrani negiranja genocida.
Zastupnici u NSRS usvojili su i izmjene Krivičnog zakonika RS kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
Zakonom o neprimjenjivanju Odluke Visokog predstavnika konstatira se da se ta odluka i njome nametnute izmjene Krivičnog Zakona BiH “neće primjenjivati na teritoriji RS”, te da “u primjeni Inckove Odluke nadležni organi RS neće surađivati s nadležnim organima BiH”.
Predloženim izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS dodaje se član 280a kojim su predviđene zatvorske kazne za „povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda“.
Tako je predviđena kazna zatvora do tri godine za onoga “ko javno izloži poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, amblem ili himnu”.
Kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina predviđena je “ako je djelo izvršeno na način da se Republika Srpska označi kao agresorska ili genocidna tvorevina ili njeni narodi agresorskim ili genocidnim”.
Ustavni sud Republike Srpske krajem septembra je utvrdio da vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda nije povrijeđen zakonom o neprimjenjivanju odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranje genocida.
Ustavni sud RS, također, je utvrdio da vitalni nacinalni interes Bošnjaka nije povrijeđen ni dopunama Krivičnog zakona RS, kojim se predviđaju zatvorske kazne za one koji RS nazivaju „genocidnom i agresorskom tvorevinom“.
Inzko je krajem jula nametnuo izmjene krivičnog zakona BiH kojima se uvodi krivična odgovornost za negiranje genocida i drugih zločina presuđenih na domaćim i međunarodnim sudovima.
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
