Alternativna prodajna mjesta knjiga sve više potiskuju knjižare

Interes građana za kupovinu knjiga u Sarajevu postoji, ali alternativna prodajna mjesta sve više potiskuju knjižare.

U razgovoru sa izdavačima i knjižarima često se čuje da nema čitalaca, da se izgubila kultura kupovanja i čitanja knjiga. Posebna priča je o teškoćama koje im donosi PDV na knjigu te prilična nezainteresovanost za domaće autore.

S druge strane, osim u knjižarama i na uličnim štandovima, knjige su danas dostupne i na trafikama, u tržnim centrima i drogerijama, a mogu se kupiti preko internetskih stranica koje se bave trgovinom. Na Facebooku su popularne grupe za prodaju, kupovinu i razmjenu knjiga. Također prisutne su i online knjižare poput Knjiga.ba.

Među čitaocima su posebno popularne knjge iz edicije Knjiga dostupna svima (KDS) izdavača Znanje koje se po cijeni od 4,95 KM mogu naći na kioscima i tržnim centrima, kao i knjige koje dolaze uz dnevne novine i magazine.

Ulični prodavači knjiga govoreći o tome kako ide prodaja knjiga kažu da nije kao nekad te da nestaju stari čitaoci knjiga. Međutim, interes kupaca ipak postoji.

Cijene kod uličnih prodavača kreću se od dvije do 10 KM, s izuzecima koji se obično odnose na stručna izdanja koja su skuplja.

Knjige se također mogu naći i u antikvarnicama. Međutim, na njih kao da je zaboravljeno i kako kažu u jednoj od sarajevskih antikvarnica, slabo ko i uđe da pogleda knjige.

Čitaoci, pak, knjige pokušavaju naći po što povoljnijim cijenama, tako da se knjige kupuju i na autopijaci, buvljacima, preko internet grupa. Neko ih čita u pdf formatu, neko se učlani u biblioteku. Knjige se i posuđuju. Idu od ruke do ruke.

Odlazak u knjižaru nije potpuno zanemaren ali se čitaoci okreću onim knjižarama koje daju popuste. Tako se npr. u knjižari Kultura popusti daju na količinu, povodom rođendana, nekog praznika. A tu je i Noć knjige. Naravno pasionirani čitaoci obilaze i sajmove, ali i biblioteke.

Studentica književnosti Ena Hasečić kaže da je kultura odlaska u knjižaru pala na ‘niske grane’. Ona ističe da se ne mora nužno kupovati. Može se otići u knjižaru i pogledati kakva je ponuda,ali da tu naviku ima vrlo malo ljudi.

-U posljednje vrijeme zanemaruju se domaći pisci, kako oni noviji tako i oni stariji sa područja bivše Jugoslavije. Prednost se daje stranim piscima vjerovatno i zbog toga što čitaoci nisu dovoljno upoznati sa njihovim stvaralaštvom – kaže Hasečić.