Alkalaj se prisjetio prijema BiH u UN: Sedam dana prije nastala je frka

“Trideset godina članstva BiH u Ujedinjenim nacijama i sadašnji izazovi” tema je o kojoj je na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” govorio uvodničar Sven Alkalaj, ambasador, stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama.

Alkalaj je u svom uvodnom izlaganju napomenuo najznačajne datume koji su vezani za međunarodne odnose i samu Bosnu i Hercegovinu i njenu međunarodnu politiku.

– Napomenuo bih embargo na oružje koje su Ujedinjene nacije donijele na prijedlog tadašnje jugoslovenske delegacije, da se stavi zabrana na uvoz naoružanja u zemlje bivše Jugoslavije. Svi znamo kako nas je to pogodilo i šta smo sve morali raditi da ipak dođe oružje, jer oružja je bilo, međutim nije ga bilo na pravoj strani, bilo je kod agresora koji je išao da uništi BiH i njenu državnost – kazao je Alkalaj.

Naglasio je da su značajni datumi 29. februar i 1. mart 1992. kada je BiH na referendumu jasno i glasno rekla da želi da bude nazavisna država.

– Petog aprila nas je priznala Evropska unija, 6. aprila Sjedinjene Američke Države i samim tim je otvoren put ka prijem BiH u članstvo Ujedinjenih nacija – kazao je.

Dodao je da “ni sam taj čin prijave nije išao bez komplikacije”.

– Naime, aplikacija se mora podnijeti mjesec dana za prijem u UN u uredu generalnog sekretara. Međutim, sedam dana prije prijema, 15. maja, je nastala frka jer kao nema aplikacije BiH za UN ili ona koja postoji nije baš važeća, došla je faksom i nije originalni potpis predsjednika Izetbegovića. Međutim, Sarajevo je već tada bilo pod opsadom i jedina mogućnost komunikacije je bila faks – podsjetio je Alkalaj. Dodao je da je tekst ponovno napisan i Silajdžić je potpisao i predali su sekretarijatu UN-a.

Alkalaj je istakao kako je nasreću, sve riješeno i BiH je postala članicom Ujedinjenih naroda.

– Tada se obratio Silajdžić. Istakao je da smo se oslobodili od presije ali ne i od agresije. Zatražio je da se sve države uključe u borbu protiv agresije na BiH. Bio je to jedan važan dan prije 30 godina i BiH je postala zemlja članica UN-a. Vidjeli smo da se sve važne odluke donose na Vijeću sigurnosti. Samim tim što smo postali članica UN-a omogućeno nam je i da govorimo na Generalnoj skupštini, međutim, zbog situacije i agresije i dalje smo bili na dnevnom redu i agendi Vijeća sigurnosti gdje se raspravljalo i gdje su se donosile brojne rezolucije o BiH. Bilo je tu dosta i sramnih rezolucija koja su pogoršale stanje. One rezolucije o osnivanju sigurnosnih zona, kaje su bile sve samo ne sigurnosne zone, jer smo imali protjerivanje ljudi, a u sigurnosnoj zoni Srebrenice i genocid – istakao je Alkalaj.

Naglasio je da se prema tome, Ujedinjene nacije nisu snašle u situaciji u BiH u jednoj takvoj situaciji kako da spriječe i reaguju na zločine koji su učinjeni u agresiji na BiH.

– Velika poteškoća za nas i u BiH je bio embargo protiv kojeg smo se borili. Mislim da su mnoge stvari pogodavale lobiranju kroz senat i predstavnički dom američkog Kongresa da se izbori većina i da se na taj način prisili predsjednik Clinton da preduzme određene mjere i u vojnom dijelu i dijelu pregovaranja da se zaustavi rat. Tada su došli dejtonski razgovori i sporazumi iz Dejtona kojim je završio rat – kazao je Alkalaj.

Međutim, kako je kazao, nije omogućio da BiH prodiše punim plućima na demokratskom putu, dajući mnoge kočnice i opstrukcije onima koji ne žele BiH.

Istakao je da je u ovom tridesetogodišnjem periodu, BiH u momentu čim je završen rat, nastavila svoje aktivnosti u UN-u učešćem i u brojinim tijelima, agencijama, organizacijama Ujedinjenih nacija.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je istakao da je “čin prijema BiH za ravnopravnu članicu i podizanje zastave s ljiljanima pred zgradom UN na današnji dan prije 30 godina, nesumnjivo najvažniji datum za obnovu i potvrdu bosanske državnosti u internacionalnim relacijama”.

– Odlučnost čovječanstva, zemalja čitavog svijeta, da potvrdi posebnost države i društva, suvereniteta, cjelovitosti i nezavisnosti BiH svih ovih 30 godina i danas je temelj i najvažniji oslonac u savlađivanju prepreka, scila i haribdi kroz koje je prolazila i prolazi. Da unatoč i nasuprot starih etno teritorijalnih pretenzija Srbije i Hrvatske, nepovratno korača ka zajednici suverenih država i modernih demokratskih zemalja – kazao je Kulenović.