“Alijina BiH” u 4 tačke: Kako je Izetbegović obrazložio referendum o nezavisnosti BiH

Na zajedničkoj sjednici vijeća Skupštine SRBiH, koja je održana 24. januara 1992. godine, donesena je odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti i suverenosti BiH.

Bila je to posljednja zajednička sjednica na kojoj su uoči skorog početka rata u BiH učestvovali i poslanici parlamenta srpske nacionalnosti.

Sjednicom je predsjedavao Momčilo Krajišnjik, predsjednik Skupštine SRBiH. A, poslanicima se obratio i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. Evo šta je tada Izetbegović kazao i kako je obrazložio namjeru da se raspiše referendum o nezavisnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine.

– Ne vidim nijedan razlog da se takav referendum ne zakaže. Ovdje sam bio maloprije neugodno iznenađen, da je neko referendum mogao nazvati bezakonje. Mislim da su pale neke i još teže riječi, zar jedan poziv narodu da odluči o svojoj sudbini, da odluči o bilo čemu može biti nazvan bezakonje, zar se uopće zahtjev da se provede referendum o nekom pitanju, može na bilo koji način diskvalificirati i smatrati nezakonitim, nelegitimnim i nedopuštenim.

Uz ove razloge koje sam naveo, navest ću jedan i formalni razlog koji naravno smatram najvažnijim, ali smatram dodatnim razlogom.

Naime, nakon našeg zahtjeva, kao što znate, za priznanje nezavisnosti od strane Evropske zajednice, od strane Arbitražne komisije koja je organ Mirovne konferencije Evropske zajednice, dobili smo odgovor čiji zaključni dio doslovno glasi:

“U okolnostima koje je Arbitražna komisija imala, pošto je pregledala dokumentaciju koju smo dostavili. Vlada, Predsjedništvo, pa Srpska demokratska stranka i druge stranke, pošto su pregledali, dakle, tu dokumentaciju, proučili izvode iz našeg ustava koje smo im dostavili u engleskom prevodu, Arbitražna komisija je zaključila da se izražavanje volje kako doslovno stoji stanovništva Bosne i Hercegovine da se Bosna i Hercegovina konstituiše kao suverena i nezavisna država, ne može smatrati potpuno osnovanim. Ta ocjena bi mogla da bude promijenjena, kako tu piše, ukoliko bi u tom pogledu garancije pružila Republika koja je formulisala zahtjev za priznanje eventualno putem referenduma na koji bi bili pozvani da učestvuju svi građani Bosne i Hercegovine bez razlike i pod međunarodnom kontrolom.”

– Dakle, to, kao što rekoh, nije za nas možda najvažniji motiv za raspisivanje, sazivanje i zakazivanje referenduma za ovaj prijedlog, ali jeste jedan dodatni razlog. Što se tiče pitanja koje bi bilo postavljeno na referendumu, mi kao što vidite u prijedlogu nismo ništa naveli jer smo smatrali da to treba, da se to pitanje na neki način ovdje formuliše i izbrusi, ja sam slobodan da vam predložim jedno takvo pitanje, odnosno jednu formulaciju toga pitanja, ono bi po mom mišljenju trebalo da glasi ovako: “Da li ste za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, otvorenu prema susjedima i svijetu?”

– Mislim da bi za pripremu referenduma trebalo ostaviti rok od četiri sedmice. Na kraju, kao čovjek koji vjeruje u nezavisnu Bosnu i Hercegovinu i koji će, u situaciji kakva jeste, na predloženom referendumu glasati za tu opciju, želim da kažem kako tu buduću Bosnu i Hercegovinu vidim.

1. Vidim je kao građansku Republiku, ravnopravnih i slobodnih građana i ravnopravnih i slobodnih naroda.

2. Vidim je kao Republiku koja nema cenzure, političkih zatvorenika, niti svemoći i nemoći vlasti i sa nezavisnim sudstvom i nezavisnim medijima.

3. Vidim je kao državu otvorenu prema susjedima, Evropi i svijetu. Dakle, sa otvorenim granicama, posebno prema Srbiji i Hrvatskoj. Na tim granicama neće vam tražiti pasoše niti ubirati carine.

4. Želio bih da se svaki građanin osjeća slobodnim, a posebno svaki pripadnik naroda, da koliko god je to moguće Srbin upravlja sam sobom, Hrvat i Musliman također, a da samo ono što je neophodno bude u nadležnosti zajedničkih institucija.

– Ko god ponudi model takve strukture Bosne i Hercegovine, koji bi bio primjenjiv i mogao funkcionirati, a ne bi dovodio u pitanje suverenost Republike, smatram da nema nikoga ko bi imao pravo ili ovlaštenje da takvu ponudu odbije. Trebamo biti spremni da te nove odnose ugradimo u Ustav buduće nezavisne Bosne i Hercegovine i da zatražimo i dobijemo međunarodne garancije za poštovanje tog Ustava od strane svih i svakoga. I na kraju, pošto je jedan niz poslanika Srpske demokratske stranke danas ovdje govorio o položaju srpskog naroda, aludirajući da je njegov položaj neravnopravan, neki su čak upotrijebili riječ ugroženost tog naroda, i pošto javnost takve izjave mogu da dovedu u zabunu i sumnju, ja predlažem i ovo je jedan moj formalan prijedlog, koji molim da bude razmotren danas u nastavku sjednice, da se obrazuje parlamentarna komisija da utvrdi kakav je položaj srpskog naroda, u svim oblastima javnog života, kakav je položaj u školstvu, policiji, vojsci, privredi, bankarstvu, da li je srpski narod, ne navodim naravno parlament, Vladu, opštine, kao što je poznato u Vladi je od 19 ministara 7 ili osam su srpski ministri, ovdje je 70 i nekoliko poslanika iz Srpske demokratske stranke, i ne znam koliko iz srpskog naroda, a ima ih još i iz opozicije, i mislim da su u 45 opština pripadnici srpskog naroda predsjednici tih opština itd.

Manje je međutim poznato kakav je položaj, koliko je srpski narod zastupljen u rukovodnim strukturama policije, vojske, privrede, školstva, bankarstva, itd. Ja sam to ispitao, gospodo, ja znam dobro kako ta situacija stoji, ali da se ne bi više manipuliralo s time, predlažem da jedna parlamentarna komisija, to nije veliki posao, ona to može uraditi za nekoliko dana, to može biti i ova naša komisija, kadrovska, recimo ili sasvim jedna druga komisija, bilo kakva, sastavljena na paritetnoj osnovi, da utvrdi i da ovom domu i javnosti predoči kako izgleda.

– Molim, također, da se Srpska demokratska stranka izjasni o ovom prijedlogu i da se prihvati nalaz te komsije kakav god on bude bio, da zajednički utvrdimo i da prezentiramo javnosti i da se više ne pozivamo na to da je srpski narod ugrožen, ako on nije ugrožen. Ja mislim da on nije ugrožen, ali ne bih prejudicirao i predložio bih da se to pitanje konačno skine sa dnevnog reda, u interesu je to i naših normalnih odnosa ovdje, u interesu je i pravilne obaviještenosti srpskog naroda, za koji mi se čini da ovakvim govorima kakve smo večeras ovdje mogli čuti, da mogu, odnosno da može biti jednostavno uvjeren, da je on u jednoj podređenoj situaciji, da se ovdje njemu sprema nekakva nevolja. Ja kažem ovdje, svečano izjavljujem, da bih se povukao sa ovog mjesta istog trenutka, ako bi jedan od ta tri naroda u Bosni i Hercegovini bio doveden u jedan podređen položaj, ja bih to smatrao svojim potpunim porazom i ne bih nijednog dana, nijednog trenutka ostao na tom mjestu. Naime, i ako nalazi ove komisije, jer možda su moji podaci bili pogrešni, ako bi taj nalaz komisije pokazao zaista da je srpski narod doveden u jednu tešku poziciju, pa ima razloga za ovakve izlive osjećanja kako ovdje neki od njegovih poslanika čine, ja ću se istog trenutka povući. Hvala.

INFOBIRO Digitalni Arhiv možete pretraživati na internet adresi www.infobiro.ba. Za korištenje ove usluge i kupovinu tekstova, potrebno je da posjedujete neku od mogućih vremenskih opcija pretplate na INFOBIRO sa odgovarajućim brojem kredita za download textova.

Riječ je o izdanju Mediacentra Sarajevo koji podržava razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva u BiH.