Dok se situacija pogoršava
Alarmantno: Više od 56 posto Bosanaca i Hercegovaca živi u inostranstvu!
Najnoviji podaci: BiH je 16. u svijetu po stopi emigracije. Lani je 3.210 josoba odjavilo prebivalište. Doznake od dijaspore u 2022. iznosile 4,5 milijardi KM
Prema najnovijim zvaničnim podacima koje je od agencija i diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH prikupilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijetlo iz BiH iznosi najmanje 2 miliona, što čini 56,6% u odnosu na 3.531.159 ukupnog stanovništva u BiH.
Prema procjenama Svjetske banke taj postotak je nešto manji i iznosi 44,5 % što pozicionira Bosnu i Hercegovinu na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji (od ukupno 214 zemalja i teritorija). Važno je napomenuti da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata, te otuda i razlika u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.
Migracijski profil
Prema podacima Migracijskog profila BiH za 2022. godinu, zemlje u kojima živi najveći broj državljana BiH su Hrvatska (381.100), zatim Srbija (342.526), Njemačka (333.000) i Austrija (172.373). Značajan broj državljana BiH živi i u Sloveniji (122.235), SAD (104.136), Švedskoj (60.912), Švajcarskoj (57.783), i Kanadi (38.906).
U 2022. godini 3.210 osoba je odjavilo prebivalište u BiH. Prema podacima EUROSTATA za 2021. godinu, 33.324 državljana BiH je prvi put regulisalo boravak u zemljama EU (uključujući Švicarsku i Norvešku), od toga najviše državljana BiH je regulisalo boravak po osnovu zaposlenja, odnosno 19.104 osobe, a po osnovu obrazovanja 11.728 osobe.
Procjene Svjetske banke o novčanim doznakama iz inostranstva za Bosnu i Hercegovinu u novembru 2022. godini iznose 4 milijarde i 488 miliona KM. Prema ovim podacima, učešće novčanih doznaka u BDP-u Bosne i Hercegovine je 10,1%, što Bosnu i Hercegovinu stavlja na 4. mjesto u Evropi po visini učešća novčanih doznaka u BDP-u.
Kada su u pitanju, socioekonomske karakteristike iseljeništva, istraživanje „Mapiranje dijaspore iz BiH“ ukazuje na ,,visoku stopu zaposlenosti i veliku spremnost da iseljenici učestvuju u transferu vještina i znanja iz različitih oblasti bitnih za razvoj BiH
Mnogi ostaju gdje su
Većina ispitanih pripadnika dijaspore iz BiH odlučni su ostati u zemlji. prijema za stalno, iako bi određene okolnosti mogle uticati na to da promijene mišljenje. Pri donošenju takvih odluka pripadnici dijaspore iz BiH iz uzorka uzimaju u obzir članove porodice.
Statistički podaci zemalja prijema, ukazuju na dobru obrazovnu strukturu pripadnika iseljeništva iz BiH, bolju u odnosu na obrazovnu strukturu stanovništva u BiH. Međutim, postoje i razlike u odnosu na zemlje prijema i vrste migracija koja dominira u njima. Visok procenat visokoobrazovanih iseljenika nalazi se u Australiji (54,6%), SAD (41,5%), Norveškoj (38%) i Švedskoj (29%), dok u zemljama prijema u kojima se dominantno odvijaju radne migracije-Slovenija, Njemačka, Austrija i Švajcarska-tercijarno obrazovanje je prisutno u procentu do pet posto.