Aktivisti iz Hrvatske i Srbije posjetili Ahmiće i odali počast žrtvama (FOTO)

Aktivisti i aktivistkinje iz Hrvatske i Srbije okupljeni u inicijativu REKOM posjetili su danas Ahmiće, gdje su polaganjem cvijeća na spomen-obilježje žrtvama stradalim 1993. godine odali počast i uputili poruke mira i zajedništva, javlja Anadolu Agency (AA).

Oko 20 aktivista i aktivistkinja iz Hrvatske i Srbije posjetili su mjesto stradanja 116 ubijenih mještana Ahmića, te položili cvijeće i poklonili se žrtvama masakra izvršenog u Ahmićima 16. aprila 1993. godine.

Vesna Teršelič iz Udruženja “Documenta – centar za suočavanje s prošlošću” rekla je za Anadolu Agency (AA) kako je zacijeljivanje rana svih koji su doživjeli stradanja na prostorima bivše Jugoslavije spor proces.

“Danas smo se poklonili ubijenima u Ahmićima, njih 116 žena, djece, muškaraca koji su ovdje stradali od ruke pripadnika HVO. Došli smo iz Hrvatske, iz Zagreba, Pakraca, Vukovara, Pule, s nama su i kolegice iz Srbije. Neki smo iz organizacija za ljudska prava, s nama je i naš kolega branitelj, jer je važno priznati patnju i pokloniti se žrtvama, mi pamtimo žrtve. Rado bi da naši susjedi i susjede u Hrvatskoj vide koliko su činjenice o stradanjima važne kao temelj izgradnje povjerenja i htjeli bi da na komemoracije koje se svake godine organizuju ovdje 16. aprila dođe što više ljudi iz Hrvatske, Hercegovine, i da nađemo put, priznamo patnju jedni drugima”, Teršelič.

Naglasila je da je previše ljudi ubijeno od 1991. do 2001., ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, na Kosovu, stradalo je mnogo ljudi iz Crne Gore, iz Srbije.

“Vrlo je važno pronaći način izgradnje mosta, to je spor proces. Zločini su počinjeni u kratkom periodu, a za zacijeljivanje rana treba više vremena”, rekla je Teršelič, te naglasila kako joj je drago vidjeti da je nekada srušeni minaret, džamija i cijelo mjesto obnovljeno i da tu živi oko 700 ljudi koji su im izrazili toplu dobrodošlicu.

Bahtija Ahmić, predstavnik Udruženja “16. april – Ahmići”, rekao je kako su sve posjete Ahmićima, a koje ulijevaju nadu u bolju budućnost, izuzetno dobrodošle.

“Svi su zajedno došli da nam daju podršku, poslije svih turbulencija koje su se desile, od presuda, posjeta Ahmićima, oni su došli da nam pruže ruku, daju podršku, da nas posjete i ohrabre što smo se vratili tu, što živimo tu i što opstajemo na ovim prostorima. Inače, mi smo se ovdje vratili 95 posto. Nisu se vratile samo one porodice gdje više nema muške glave u kući. Mi smo tu, ovo je naša djedovina, živimo, radimo, borimo se. Na svim stranama ima i dobrih i loših ljudi. Mi smo svjedoci danas da na svim stranama ima dobrih ljudi koji su došli tu otvorenih ruku, otvorena srca, da nam daju podršku, a mi im se zahvaljujemo. Svaka takva posjeta koja budi nadu u budućnost je dobrodošla”, rekao je Ahmić.

Istakao je da se emocionalne rane i štete ne mogu nadoknaditi.

“Mi se nosimo sa njima, bez obzira na sva stradanja i žrtve koje smo podnijeli. Mi smo se vratili, živimo i radimo, školujemo svoju djecu i stvaramo bolju budućnost. Što se tiče naših komšija, oni su tu. Oni žive i rade pored nas”, rekao je Ahmić i dodao kako Bošnjaci u Ahmićima hodaju dignute glave i čistog obraza jer nisu ubijali nikoga, a da će svako odgovarati za ono što je uradio.

Mirko Klarin, dugogodišnji dopisnik agencije SENSE i direktor projekta “Zatiranje istorije i sjećanja”, koji se bavi uništenjem kulturne i vjerske baštine na području bivše Jugoslavije rekao je kako je imao želju dugo vremena da dođe u Ahmiće.

“U Ahmiće sam došao, imao sam tu ideju prije mnogo godina jer je to jedan od prvih zločina s kojima sam se suočio prateći suđenja pred Tribunalom, negdje 90-ih godina, kada su počela suđenja bosanskim Hrvatima optuženim za zločine u Lašvanskoj dolini i to je na mene ostavilo dubok utisak. Htio sam ranije da dođem, nisam uspio, ali sad smo u partnerstvu sa kolegama iz Zagreba organizovali ovu posjetu. Ideja mi je bila, pored ostalog, da vidim s čime raspolažu u svojoj Memorijalnoj sobi i da li mi kao centar koji sadrži određeni arhiv dokumentacije možemo na neki način da to dopunimo i vidjet ćemo šta možemo da učinimo kako bismo na adekvatan način održali sjećanje na žrtve u Ahmićima 16. aprila 1993. godine”, rekao je Klarin.

Klarin je naglasio da su Ahmići jedan od prvih dokumentovanih zločina nakon što je počinjen, a da je ubrzo nakon toga sa radom počeo i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.

Nakon što je položeno cvijeće na spomen-obilježje stradalima u Ahmićima, prikazan je i dio serijala “Zatiranje istorije i sjećanja” koji govori o uništenju kulturne i vjerske baštine, te utjecaja njenog uništenja na prostorima bivše Jugoslavije.

Prisutni su nakon toga obišli Ahmiće, gdje su se mogli bolje upoznati sa historijom tog mjesta te svim događajima koji su se desili u Ahmićima prije i poslije 16. aprila 1993. godine, kada je nad Bošnjacima Ahmića počinjen masakr.