Građani Sarajeva koriste hitnu pomoć da skrate procedure i čekanja u zdravstvu

Hitna pomoć u Kantonu Sarajevo suočava se svakodnevno sa brojnim izazovima u radu dok nastoje pomoći unesrećenima i drugim osobama kojima je potrebna medicinska podrška.

Poseban problem predstavlja činjenica da pojedini pacijenti u hitnu pomoć dolaze samoinicijativno i pokušavaju skratiti procedure i čekanja u zdravstvu.

Kako su za Fokus.ba istakli iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS, u slučaju kada se ne radi o potrebi hitnog medicinskog zbrinjavanja doktor će pozivatelja uputiti izabranom doktoru medicine.

“Nažalost, mnogi pacijenti to koriste, jer ne žele da se najave odabranom doktoru za termin pregleda, iako njihovo zdravstveno stanje ne zahtijeva hitnu intervenciju. Često smo u situaciji da nam pacijenti nakon pregleda i određivanja terapije kažu da piju te lijekove koje im je prepisao doktor, ali da hoće da idu na KCUS ili Opću bolnicu. Na taj način se pokušava skratiti put pacijenta u zdravstvenom sistemu KS samo iz razloga što pacijent ili pratnja žele da zdravstveni problem riješe na brzinu”, istakli su za Fokus.ba iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.

U ovoj zdravstvenoj instituciji suočavaju se i sa brojnim drugim izazovima, kao što su na primjer pozivi građana koji uopće nisu u nadležnosti hitne pomoći.

“Česti su i zahtjevi osoba u inostranstvu koji putem maila ili direktno telefonom traže intervenciju hitne pomoći da obiđe njihove članove porodice i vide da li im je šta potrebno. Nakon objašnjenja da takve posjete nisu u nadležnosti hitne medicinske pomoći slijedi priča o tome kako je to ‘kod njih’ drukčije”, naveli su iz ovog zavoda.

Povećan je i broj osoba treće životne dobi koji imaju neko hronično oboljenje ili su dementni, pa im je potrebna tuđa njega.

“Briga njihovih najbližih se svodi na poziv hitnoj medicinskoj pomoći i insistiranje na transportu takvog pacijenta u bolnicu, uz konstataciju da ih vodimo svojoj kući, kako njima ne trebaju i slično. Ako takve osobe žive same obično onda dobijemo poziv od susjeda, s obrazloženjem socijalne problematike i zahtjevom da riješimo problem. Ti se zahtjevi iznose uz prijetnje, pozivanje na humanost i ubjeđivanje ekipe hitne pomoći da njihov susjed ne može da živi sam. Značajan broj kućnih posjeta koje obavljaju timovi hitne medicinske pomoći su paramedicinski slučajevi, socijalno nezbrinute osobe, usamljene i napuštene kojima je nekad potrebno samo da s nekim porazgovaraju odnosno da neko razumije njihove probleme i uputi im toplu riječ”, istakli su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.

U ovoj zdravstvenoj instituciji saznali smo i kako izgleda svakodnevni rad u njihovoj prijavno-dojavnoj jedinici koja komunicira s građanima, odnosno osobama koje su pozvale hitnu pomoć.

“Od članova tima zahtijeva se puna koncentraciju, dugogodišnje iskustvo rada na terenu, poznavanje protokola rada, izvanredne komunikacione vještine i sposobnost organizacije i koordinacije sa ekipama na terenu i drugim službama prema potrebi (policija, vatrogasci itd). Tim u ovoj jedinici sa ekipama na terenu i udaljenim punktovima komunicira putem radio veze. U prijavno-dojavnoj jedinici Zavoda radi doktor specijalista urgentne medicine ili doktor medicine sa najmanje pet godina radnog iskustva u timu hitne medicinske pomoći na terenu”, naveli su iz sarajevske hitne pomoći.

Po prijemu hitnog poziva nultog prioriteta po doktrini hitne pomoći najbliža ekipa se upućuje na intervenciju, što je omogućeno GPS sistemom praćenja vozila hitne pomoći na monitorima i zidnom monitoru u pozivnom centru.

“Nastavak razgovora sa pozivaocem ne odgađa vrijeme dolaska ekipe na mjesto nesreće. Član tima koji je primio poziv za intervenciju sa licem koje je uputilo poziv vodi razgovor prema uputama Norveškog indeksa urgentnog zbrinjavanja. Ekipa se ne može poslati na intervenciju ako pozivatelj nije dao adresu. Zna se desiti, da primimo panični poziv, no na pitanje gdje se nalazi pacijent ne dobijemo odgovor nego spuštanje slušalice. U tim situacijama izgubimo vrijeme dok pozivamo pozivaoca. U situacijama kad dobijemo dobre ulazne podatke, tokom našeg razgovora sa pozivaocem ekipa stigne na adresu i tada imamo kontinuitet opservacije hitnog slučaja od strane doktora u pozivnom centru. Dok jedan član tima u prijavno-dojavnoj jedinici uzima podatke od pozivaoca drugi član predaje podatke najbližoj ekipi koja se upućuje na intervenciju”, istakli su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.

Podaci koje je obavezno uzeti od pozivatelja su glavna tegoba, ime i prezime pacijenta, starost ili uzrast, adresa i kontakt telefon.

“Potrebno je uzeti i druge podatke o stanju pacijenta kao stanje svijesti, disanje, boja kože, sposobnost govora ili kretanja, da li je pacijent alergičan na neke lijekove, podaci o prethodnim bolestima, hroničnim oboljenjima i lijekovima koje koristi. Ako je u pitanju povreda, potrebno je reći kako je nastala – saobraćajni udes, pad ili samopovređivanje. Veoma su korisne upute koje doktor daje članovima porodice ili posmatračima o djelovanju do dolaska tima hitne medicinske pomoći, kao na primjer: kako zaustaviti krvarenje, postavljanje pacijenta u odgovarajući položaj, kod iznenadne smrti kako započeti vanjsku masažu srca i kako dati vještačko disanje”, naglasili su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.