Aida Hadžialić studentima u Sarajevu: Investitori iz Švedske traže nova tržišta

Ministrica srednjoškolskog obrazovanja, obrazovanja odraslih i usavršavanja Kraljevine Švedske Aida Hadžialić održala je danas predavanje studentima Univerziteta u Sarajevu gdje je govorila o svom dolasku u Švedsku 1992. godine za vrijeme agresije na BiH, obrazovanju te ekonomskim prilikama u njenoj zemlji, prenosi Anadolu Agency (AA).

Veliki broj studenata bio je zainteresovan za predavanje ministrice bosanskog porijekla, koja je u Švedskoj napravila zavidnu karijeru, stoga se tražila i stolica više.

Hadžialić je na početku podsjetila kako su njeni roditelji također bili studenti sarajevskog univerziteta te da ponosno nosi sa sobom takva sjećanja.

“Malo sam starija od vas, sigurno bosanski jezik puno bolje govorite od mene, ali osjećam da imam nešto reći što nam može biti od vrijednosti. Moji su roditelji ovdje studirali, mama pravo, a otac ekonomiju. Više puta su mi pričali o svojim lijepim danima ovdje, u Sarajevu, i to je postalo dio i mog sjećanja. Rođena sam u Foči 1987. godine, a 1992. godine sam izbjegla u Švedsku, tu sam odrasla. Moja prednost je što uvijek sa sobom nosim dvije perspektive: jedna je BiH perspektiva, jer vjerujem da sam dobro pratila šta se ovdje dešava i čitam medije da bih znala. Isto tako, nosim i Švedsku perspektivu, koja mi daje mogućnosti. Prednost je što znam kako se grade jake i uspješne države”, rekla je Hadžialić.

Kada je kao petogodišnjakinja sa porodicom stigla u Švedsku, kako je istakla, već je znala za gorčinu koju nosi ostavljanje doma i voljene domovine, što osjeća i danas.

Putovanje prema Švedskoj nazvala je “putem straha, gladi i neizvjesnosti”.

Dolaskom u Švedsku, kako je naglasila, ponuđene su joj mogućnosti, kao i stotinama drugih Bosanaca koji i danas žive u toj zemlji, i to uspješno.

“Ništa nije slučajnost. Dolaskom tamo, meni su se kao djetetu otvorila sva vrata, ali ne samo meni. Švedska je puna ljudi bh. porijekla, koji su izuzetno uspješni. Ne moram govoriti o Zlatanu Ibrahimoviću, svi znate ko je on, voljeli ga ili ne. Ali, on nije jedini, ima preko 80 hiljada ljudi u Švedskoj sa korijenima iz BiH, oni se smatraju uspješnim primjerom kako jedna grupa s vana može doprinijeti razvoju druge države. To je zato što su ljudi iz BiH kroz stoljeća naviknuti da se adaptiraju prema novim vladama i ideologijama”, istakla je Hadžialić.

Švedska je, kako je poručila studentima, zemlja koja ne pravi razliku na osnovu nečijeg porijekla ili bogatstva. Svi stanovnici te zemlje, kako je kazala, imaju iste mogućnosti, ali i dužnosti.

“To je ekonomska politika gdje svi plaćamo visoke poreze, ali znamo da se investira u mreže socijalne sigurnosti gdje čitava država mora da se razvija. Svaka osoba se smatra kao resurs u koji se mora investirati, zato smo jedna od najbogatijih država u svijetu, a imamo samo 10 miliona stanovnika. Četvrtina je stanovnika koji su rođeni van Švedske. Zato imamo jedan od najboljih standarda na svijetu”, istakla je švedska ministrica podsjećajući na švedsku poslovicu koja kaže da je “svaka kruna (švedska valuta) koja je pogrešno iskorištena, krađa naroda”.

“Svaka marka se prati, zna se kad uđe u sistem, kako se koristi i zašto. Ovo vodi ekonomskom razvoju i dosta me pogađa ova situacija u BiH gdje se plaćaju velike pare administruaciji, to me brine. Bolje je da se taj novac investira u školstvo i u zdravstvo. Jedan od razloga što sam došla, jeste pomoći saradnju naše dvije zemlje, mislim da tu ima dosta potencijala, jer investitori iz Švedske traže nova tržišta, ali i novi kadar kako bi ga mogli zaposliti. Jedino tako se može graditi ekonomija”, istakla je Hadžialić.

Prema njenim riječima, ministarstvo na čijem je čelu odvaja veliki dio vremena analizirajući kadrovske profile te potrebe tržišta.

“Treba to stalno procjenjivati, jednom stečena diploma nije zauvijek stečena diploma, tako globalna ekonomija funkckionište, radnici više puta mijenjanju zanimanje i radno mjesto. Mi u Švedskoj kažemo da ljudi mijenjaju posao do 10 puta u životu i to je nešto što je normalno”, rekla je Hadžialić.

Njeno današnje obraćanje studentima, rektor Univerziteta u Sarajevu Muharem Avdispahić nazvao je “daškom optimizma”.

“Kada je naša današnja gošća, ministrica u švedskoj vladi, 1992. godine kao petogodišnjakinja napuštala BiH, tog ljeta je Predsjedništvo Republike BiH u platformi istaklo opredijeljenost BiH na pristupanje evropskoj zajednici. Prije tri sedmice, podnijeta je ta aplikacija. Demokratsko obrazovanje je važno, ovo je nama dašak optimizma sa geografskog sjedišta Evrope. To budi nadu u budućnost, jer mi obrazujemo ljude koji će biti slobodni. Nadam se nastavku podrške koju Švedska daje takvom putu BiH”, zaključio je Avdispahić.