Hrvatska
Aerodrom u Dubrovniku od danas ima novi naziv, Srbi u BiH bijesni
Vijest da će dubrovački aerodrom nositi ime jednog od najvećih matematičara svog vremena, Ruđera Boškovića, izazvala je bijes u istočnoj Hercegovini
Od danas, 2. novembra, Zračna luka Dubrovnik nosi novi naziv: Zračna luka Ruđer Bošković. Izmjena imena stupa na snagu nakon što je službena odluka o tome kako će se u budućnosti zvati Zračna luka Dubrovnik donesena u junu ove godine na sjednici održanoj u Zagrebu.
Kako podsjeća Dubrovački Vjesnik, ondje je inicijativa o dodavanju imena znanstvenika nazivu zračne luke dobila podršku članova skupštine te je izglasana i službena odluka. Inače, radi se o inicijativi koju je pokrenuo župan Nikola Dobroslavić u vrijeme obilježavanja 300. godišnjice rođenja velikog naučnika, a revitalizirana je kad su joj podršku dale i jedinice lokalne samouprave.
Vijest da će dubrovački aerodrom nositi ime jednog od najvećih matematičara svog vremena, Ruđera Boškovića, izazvala je bijes u istočnoj Hercegovini jer su srpske vlasti potajno namjeravale ovo ime dati aerodromu kojeg namjeravaju izgraditi odmah uz hrvatsku granicu.
Podsjetimo, aerodrom na samo 20-ak minuta vožnje od Dubrovnika trebala bi graditi firma Aerodromi Srbije. Radi se o državnoj firmi, gubitašu, čiji aerodromi u Kruševu, Kraljevu, Užicama i Nišu na mjesečnoj razini nemaju promet aviona kojeg Zračna luka Dubrovnik ima dnevno, pisao je Dubrovački u svibnju.
“Bošković je Srbin”
Dubrovački Dnevnik pisao je u maju kako su trebinjski portali u vijestima o promjeni imena aerodroma pisali ovako:
“Bošković je inače bio Srbin rimokatoličke vjeroispovijesti, čije je porijeklo iz Popovog polja, gdje se rodio njegov otac Nikola, inače trgovac. Porodica Bošković se preselila u Orahov Do iz sela Pokrajčići kod Trebinja. Kasnije se iz Popovog polja Nikola Bošković preselio u Dubrovnik, gdje je Ruđer i rođen. Boškovići su inače bili rođaci s Gudeljima, o čemu svjedoči i Jovan Dučić. Jedan je od najznačajnijih naučnika svoga vremena. Uvršten je među 100 najznamenitijih Srba”.
Dnevnik podsjeća da je Boškovićeva porodica s očeve strane porijeklom iz Hercegovine, iz katoličke župe Ravno u Popovu polju, iz sela Orahov Do. Njegov pradjed bio je Boško Pokrajčić (ili Podkrajčić) i po njemu je porodična loza koja se odvojila od plemićke loze Pokrajčića dobila prezime Bošković. Bošković je rođeni Dubrovčanin, po narodnosti je Hrvat, ali je dobar dio života proveo u Italiji.
Broj ubijen u Njemačkoj puno veći nego su prve informacije govorile 