Advokat iz Banjaluke zastupa klijente uprkos presudi za zloupotrebu povjerenja

Marinko Brkić nastavio je zastupati klijente uprkos presudi iz 2021. godine za zloupotrebu povjerenja jer je entitetska advokatska komora propustila rok da ga izbriše s liste advokata, što ostavlja u neizvjesnosti nekoliko suđenja za ratne zločine, otkriva Detektor.

Krajem marta 2023. godine advokat Marinko Brkić u Sudu Bosne i Hercegovine ispitivao je svjedoka da li je početkom rata u okolini Mostara vidio njegovog klijenta Dragana Đurđića, optuženog za zločine počinjene u Hercegovini.

Brkić je tada već punih 15 mjeseci bio pravosnažno osuđen za zloupotrebu povjerenja svojih ranijih branjenika. To je krivično djelo zbog kojeg advokati gube pravo da zastupaju klijente pred sudom.

Advokatska komora Republike Srpske bila ga je dužna izbrisati s liste ovlaštenih advokata u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude prema kojoj je novac svojih klijenata zadržao za sebe. Ali to je uradila tek godinu nakon presude donesene u decembru 2021.

Zahtjev advokatice Tomanović

Državni sud je od Advokatske komore Republike Srpske dobio tu informaciju tek početkom aprila ove godine.

Zbog toga je već na narednom ročištu u predmetu “Kandić i ostali” u junu ove godine Suzana Tomanović, nova braniteljica Dragana Đurđića, predložila da postupak počne ispočetka ili da se predmet razdvoji u odnosu na njenog branjenika, optuženog kao zamjenika komandanta Petog bataljona Nevesinjske brigade Vojske Republike Srpske.

“Predlažem da se svi iskazi svjedoka i materijalni dokazi zapečate, da ne postoje, i da krenemo ispočetka zbog bitnih povreda prava na pravično suđenje. Moj branjenik je optužen za najteža krivična djela i ne može se sam braniti”, rekla je Tomanović.

Ona je dodala kako ne spori stručnost kolege Brkića, ali da je on propustio obavijestiti Advokatsku komoru da i nakon pravosnažne presude obavlja advokatske poslove.

Tomanović je tada podsjetila na uredbe Zakona o advokaturi i Statuta Advokatske komore Republike Srpske, u kojima stoji da “advokatu u slučaju osude za krivično djelo, koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom, prestaje pravo na bavljenje advokaturom od dana pravosnažnosti presude”.

“Moj branjenik nije imao branioca od početka suđenja i nijedna radnja tokom dosadašnjeg postupka nije pravno valjana”, rekla je Tomanović.

Sud je odbio njen zahtjev za ponavljanje postupka, ali još uvijek nije donio odluku da li će se postupak protiv Đurđića razdvojiti. To bi moglo značiti ponovno saslušavanje određenih svjedoka, a svi budući svjedoci bi morali svjedočiti odvojeno u dva predmeta, što povećava troškove suđenja i svjedoke izlaže ponovnoj traumatizaciji. U još jednom suđenju u kojem je Brkić bio advokat izgubljeno je vrijeme potrebno da se zamijene branioci i novi upoznaju sa slučajem.

Ponovno saslušanje bi za svjedoke bilo maltretiranje, kaže Šerif Bojičić, predsjednik Udruženja “Povratkom za BiH”. Time se bi gubilo i na efikasnosti postupka, dodaje on.

“Teško je svjedoku i jednom doći da svjedoči, a od tih istih svjedoka puno su puta uzimane izjave, i onda oni jednostavno kažu: ‘Pa neko nas maltretira, nema od toga ništa’, razočaraju se”, govori Bojičić.

Detektor je ranije pisao kako su žrtve razočarane brzinom rada na procesuiranju ratnih zločina i kako BiH kasni da završi rad na predmetima ratnih zločina do kraja 2023. godine, kako je to predviđeno Revidiranom stategijom za njihovo rješavanje, što umanjuje nadu porodica žrtava da će pravda biti postignuta.

Može li izbjeći zabranu?

Brkić se sada nada da u konačnici zbog kašnjenja može izbjeći zabranu bavljenja advokaturom jer mu je istekla uslovna osuda, pa može zatražiti njeno brisanje iz evidencije.

On kaže da, uprkos presudi, i danas nastavlja da zastupa klijente. Tvrdi da odluka o prestanku bavljenja advokaturom nije pravosnažna.

Prema njegovim riječima, u dispozitivu pravosnažne krivične presude nije određena mjera zabrane bavljenja advokaturom, pa se tako poseban postupak mora provesti u skladu sa odredbama Zakona o advokaturi Republike Srpske.

Brkić tvrdi da postupak nije proveden u skladu sa ovim zakonom te objašnjava da postoji rok koji je trebao biti ispoštovan, ali i norma koja nije ispoštovana u njegovom slučaju.

“Ja nisam izbrisan iz imenika advokata. Procedura nije ispoštovana. ‘Bilo koje krivično djelo koje je nespojivo sa obavljanjem advokatske profesije’, onda se kaže ‘po pravosnažnosti osuđujuće presude prestaje’, ali ima postupak koji mora biti ispoštovan. To što oni nisu ispoštovali, a ja nisam to tajio, to je bilo i ranije u medijima”, kaže Brkić.

Prema njegovim riječima, Komora Republike Srpske je Sudu BiH i drugim sudovima u Republici Srpskoj e-mailom dostavila nepravosnažnu odluku.

Tvrdi da nastavlja zastupati klijente.

“Evo sad sam iz Mrkonjić-Grada izašao, imao sam jedno izjašnjenje o krivici. Ja sam prije sedam dana rekao sudiji za prethodno saslušanje: ‘Molim vas, tražite. Ja ne znam, svi mi govore da sam umro kao advokat, ali nemam izvod iz matične knjige umrlih. Molim vas, tražite izjašnjenje, da znam u kom sam ja statusu. Sad sam ni na nebu ni na zemlji’”, kazao je Brkić tokom razgovora u junu.

On je u ponovljenom postupku pred Okružnim sudom u Banjaluci u septembru 2021. osuđen na uslovnu osudu kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci i određeno da se ona neće izvršiti ako optuženi u roku od jedne godine i šest mjeseci po pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo, a kojom je obavezan i da oštećenima nadoknadi štetu u iznosu od 12.400 maraka.

Protiv ove presude izjavljene su žalbe, ali je Vrhovni sud Republike Srpske u decembru 2021. potvrdio presudu. U njoj se navodi da je Brkić počinio krivično djelo tako što je, postupajući kao advokat tri lica u imovinskom postupku, zloupotrijebio njihovo povjerenje.

On je kao njihov advokat, prema presudi, zadržao za sebe iznos od 12.400 maraka koji je greškom uplaćen na njegov račun kao naknada nematerijalne štete, umjesto da ga preda oštećenoj porodici ili vrati osiguranju.

Brkić je u razgovoru za Detektor naveo kako odluka o prestanku prava na bavljenje advokaturom nije postala pravosnažna jer se vode četiri upravna spora kod Okružnog suda u Banjaluci, a kako kaže, nije izvršeno niti njegovo brisanje iz imenika advokata.

Najavljuje da će tražiti preispitivanje pravosnažne presude jer smatra da je nevin.

U međuvremenu u Advokatskoj komori Republike Srpske tvrde da ne znaju u kojim sve predmetima Brkić zastupa klijente pred sudovima.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća su potvrdili da su tek početkom aprila 2023. zaprimili odluku Komore o prestanku prava na bavljenje advokaturom Marinka Brkića. Navode da su istog dana putem sistema za automatsko upravljanje predmetima u sudovima proveli tu odluku i da se Brkićevo ime više ne nalazi na listi advokata koja se koristi u sudovima.

Advokatska komora RS zakasnila godinu dana

Prema Zakonu o advokaturi Republike Srpske, Advokatska komora je dužna da, u roku od 15 dana od kada nastupi razlog za prestanak prava na bavljenje advokaturom, sprovede postupak utvrđivanja razloga i brisanja iz imenika advokata te imenuje preuzimatelja predmeta advokatske kancelarije.

Ali prema dokumentima koje je prikupio Detektor, Komora je pokrenula postupak tek godinu dana nakon presude.

Izvršni odbor Komore krajem novembra 2022. godine pokrenuo je postupak utvrđivanja razloga za brisanje Brkića iz imenika advokata, a mjesec dana kasnije Komora je donijela odluku o prestanku prava na njegovo bavljenje advokaturom.

U odluci stoji da će se brisanje Brkića iz imenika advokata izvršiti po pravosnažnosti rješenja o brisanju, koje će Komora donijeti na osnovu ove odluke.

Prema odredbama Zakona o advokaturi i Statuta Advokatske komore, presuda čini Brkića nedostojnim za bavljenje advokaturom, potvrdili su iz Advokatske komore za Detektor.

Ali Brkić je protiv odluka pokrenuo upravne sporove pa je Komora odložila brisanje do odluke suda. Uprkos tome, tvrde da je Brkićevo pravo na bavljenje advokaturom prestalo danom presude Okružnog suda u Banjaluci – 23. septembra 2021. godine.

Iz Komore nisu odgovorili na upit Detektora zašto su čekali skoro godinu dana da pokrenu postupak.

Iz Suda BiH su Detektoru potvrdili da su tek u aprilu 2023. dobili obavijest od Komore, odnosno odluku o prestanku prava na bavljenje advokaturom za Brkića.

Sud BiH je Detektoru dostavio dokument Komore u kome se naglašava rok od 15 dana, ali se nigdje ne daje objašnjenje zašto je čekano godinu dana na pokretanje postupka.

Advokat Radivoje Lazarević smatra da brisanje s liste advokata ima samo “deklarativno dejstvo” i da presudom prestaje pravo na bavljene advokaturom, ali naglašava da je Komora napravila propust jer nije u roku pokrenula postupak.

“Neko je tu bio ležeran u poslu”, kaže on.

Za advokata Slobodana Perića ostalo je sporno više stvari u Brkićevom slučaju. Zato je sada jedino rješenje sačekati konačnu odluku upravnih sporova.

“Očito da su i jedni i drugi zakazali. Zakazao je i Marinko čim se doveo u situaciju da bude osuđen, a pretpostavljam da je i Komora trebala donijeti rješenje da ga briše sa spiska”, kaže Perić.

Kako je rečeno Detektoru iz Suda BiH, Brkić je, nakon datuma kada je donesena pravosnažna presuda protiv njega, zastupao u predmetima ratnih zločina protiv Dušana Milunića i ostalih, kojima se sudi za ubistva u Zecovima kod Prijedora, Zdravka Kandića i ostalih, optuženih za zločine počinjene na području Nevesinja, te Boška Unčanina i ostalih, kojima se sudi za ubistva u Velagićima kod Ključa.

Iz Državnog suda su napomenuli da je predmet “Radomir Stojnić” izdvojen iz predmeta “Dušan Milunić i ostali” zbog smrti optuženog, nakon čega je advokat Brkić zbog ovih okolnosti razriješen dužnosti.

Na suđenju Unčaninu i ostalima, koje je održano u maju ove godine, predsjedavajuća Sudskog vijeća Minka Kreho je kazala da je Komora obavijestila Sud o razrješenju advokata Marinka Brkića, koji je branio trećeoptuženog Dragana Despota. Tom prilikom je pojasnila da je suđenje bilo u prekidu od 30. marta, dok za novog branioca nije izabrana Vesna Rujević.

Iz Suda BiH su potvrdili da su u dva aktivna predmeta – “Zdravko Kandić i ostali” i “Boško Unčanin i ostali” – donijeli rješenja o razrješenju branioca po službenoj dužnosti – Marinka Brkića.

Poslovnik o radu Suda BiH propisuje uslove za postupanje u krivičnim postupcima pred Sudom, među kojima se navodi i uslov da se protiv advokata ne vodi krivični postupak, odnosno da mu nije izrečena krivična sankcija koja, prema entitetskim zakonima o advokaturi, za posljedicu ima brisanje iz imenika advokata.

U odgovoru su naveli kako nisu u mogućnosti komentarisati slučaj i zahtjeve advokata nakon razrješenja Brkića jer bi to moglo prejudicirati odluke.

Dugogodišnji advokat Miodrag Stojanović smatra da je sud dužan u ovakvim situacijama donijeti odluku da postupak krene iznova, kada se došlo do saznanja da je jedan od branilaca, koji je zastupao interes optuženog, bio razriješen dužnosti.

“U stručnoj praksi i javnosti postoji različito mišljenje o toj odredbi Zakona o krivičnom postupku koja sada reguliše navedeno pitanje”, objašnjava Stojanović, ali i postavlja pitanje da li je interes pravde da postupak krene ispočetka ili da se nastavi tamo gdje je predmet prekinut nakon što se došlo do saznanja da je jedan od branilaca razriješen dužnosti.

“Međutim, realno govoreći, optuženi nije imao branioca u tom trenutku kada je to ispitivanje vršeno jer ga je zastupalo lice koje nema status branioca, i u tom smislu on bi imao pravo da ima branioca i da se ponovo izvrši ispitivanje tog svjedoka”, kaže on.

Stojanović objašnjava i drugu mogućnost, koju zastupaju pojedine sudije, a to je da ukoliko tužilac nema novih pitanja u vezi s tim istim svjedokom, da tu izjavu treba pročitati i nastaviti u onom postupku gdje je on stao, jer i taj branilac koji tada nema zvanično odobrenje da radi bio je branilac i nije uradio ništa što bi bilo suprotno interesu njegove stranke.

“Dakle, nije povrijeđeno pravo optuženog na odbranu jer ga je zastupao čovjek koji mu nije nanio nikakvu štetu i treba nastaviti postupak tamo gdje se stalo”, kaže Stojanović.

Komora je za preuzimatelja Brkićeve kancelarije imenovala Vesnu Rujević. Ali ona kaže da se to desilo bez njenog znanja i dogovora, i to kada je već u ime Brkića podnijela tužbe protiv Komore zbog odluka o brisanju iz registra.

“Uopšte nisam ni znala da ću ja biti u opciji da budem likvidator njegove kancelarije”, kaže.

Tek kada je napisala žalbu na rješenja Komore u ime Brkića, saznala je da je likvidator njegove kancelarije.

“Mislim, nije korektno, ako su već imali punomoć moju, da sam ja njegov punomoćnik i da ga zastupam u sporovima, red je bio da me pozovu, da sa mnom obave razgovor”, kaže Rujević.

Preuzela je neke Brkićeve predmete, ali za zatvaranje kancelarije kaže da čeka da rješenje Komore postane pravosnažno. Potvrdila je da Brkić i dalje zastupa klijente.

“On ima neke nove predmete gdje mu dolaze stranke koje imaju povjerenja, s kojima je on ranije radio”, govori Rujević.

Brkić ju je obavijestio o tim klijentima, kao i sudiju u Mrkonjić-Gradu, kaže.

“Sudija je nazvao Komoru i to mi je kolega dostavio, jer nisam htjela da dođem u neku nezakonitu poziciju. Sud u Mrkonjić-Gradu dobio je odgovor da rješenje o brisanju iz imenika advokata nije pravosnažno”, kaže Rujević.

Brkić je Komoru tužio da nije u roku pokrenula postupak brisanja iz registra. Rujević ističe da Brkić ima i novu okolnost koja mu ide u prilog.

“Njemu je nastupio rok kad se briše iz evidencije uslovna osuda koja mu je izrečena, znači rehabilitacija, briše se kao da nije ni postojala, tako da je i to nova činjenica, koju on sad koristi u tom postupku za zaštitu svojih prava”, kaže Rujević.

Brkić tvrdi da je 28. juna istekla njegova uslovna kazna i da se nada da će Komora postupiti u skladu sa zakonom. Kaže da je u novembru prošle godine dobio opomenu da Advokatskoj komori plati članarinu s kojom je kasnio.

“Zbog neriješenog statusa, bio sam u kašnjenju s plaćanjem mjesečne članarine Komori i oni su meni u novembru 2022. poslali opomenu, gdje me tretiraju kao aktivnog advokata. Iz tog razloga ja nisam nikoga obavještavao, nigdje ne stoji da je to moja dužnost”, kaže Brkić.

U predmetu “Kandić”, u kome je Brkić ranije bio advokat, odluka o zahtjevu za razdvajanje predmeta bila je najavljena za 12. juli, ali je odgođena i u trenutku objave teksta nije bilo zakazano novo ročište.