AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto: Evo šta čeka BiH

Prognostičari globalnog meteorološkog servisa AccuWeathera objavili su veliku dugoročnu prognozu za ljeto. Ovo godišnje doba službeno počinje u srijedu, 21. juna, oko tri sedmice nakon početka meteorološkog ljeta, koje počinje 1. juna

Tyler Roys i Alan Reppert, viši meteorolozi u AccuWeatheru koji proučavaju vremenske prilike širom kontinenta više od tri desetljeća, pomno su proučili protekle godine i vremenske obrasce širom svijeta kako bi odredili glavne naglaske vremena za nadolazeće ljeto.

Meteorolozi AccuWeathera kažu da će ljetno vrijeme brzo početi širom srednje i sjeverne Evrope, dok bi jugoistočna područja, u koja spada i BiH, mogla doživjeti sporiji prijelaz na ljetne vremenske prilike.

Iako nadolazeće ljeto možda neće biti toliko užareno kao prijašnja, AccuWeatherovi meteorolozi kažu da bi se moglo pokazati jednako opasnim za stanovnike i posjetitelje zbog šumskih požara, suše i opasnog vremena.

Ekstremne vrućine mogle bi biti rjeđe

U novo ljeto Evropa ulazi nakon niza ljeta koja su obilježile brutalne, rekordne vrućine.

Ranije ove godine u izvještaju koje je objavila Služba za klimatske promjene Copernicus detaljno je opisano kako je ljeto 2022. bilo najtoplije zabilježeno na evropskom kontinentu, čime je oboren prethodni rekord postavljen samo godinu dana prije. Opasno vrući vremenski uvjeti utjecali su na gotovo svaki aspekt života. Odnijeli su hiljade života i pogoršali uvjete suše, što je rezultiralo zapanjujućim otkrićima duž isušenih riječnih korita.

Sparno vrijeme brzo se razvilo u dijelovima Španije i Portugala ovog proljeća. Dana 27. aprila 2023. Córdoba u Španiji postavila je novi rekord za najvišu temperaturu u aprilu ikada zabilježenu u Evropi budući da je termometar skočio do visina tipičnijih za avgust.

Goruće je pitanje hoće li ljeto 2023. ostati zapamćeno kao još jedna sezona ekstrema. Općenito, očekuje se da će ekstremne vrućine biti rjeđe širom kontinenta u usporedbi s posljednjim godinama, prema AccuWeatherovom meteorologu Tyleru Roysu.

“Postat će vruće, posebno od Pirenejskog poluotoka do južne Francuske i sjeverne Italije, ali ekstremna rekordna vrućina od prošlog ljeta vjerovatno se neće ponoviti”, rekao je Roys.

Više temperature noću nego što je to bilo prošlih ljeta

Struja vlage iz Atlantskog okeana trebala bi povećati naoblaku u tim područjima, što će pomoći u održavanju temperature tokom dana, kažu prognostičari. Noću, međutim, naoblaka može djelovati poput pokrivača, izolirajući zrak ispod i rezultirajući višim temperaturama od onih koje bi se obično mjerile. Više temperature tokom noćnih sati mogle bi dovesti i do temperatura iznad historijskog prosjeka za ljeto u cjelini.

“Velika većina zgrada u Evropi napravljena je da zadrži toplinu, pa ako se ta mjesta ne mogu ohladiti jer se temperature u atmosferi ne snižavaju toliko preko noći, izložit ćete se većem riziku od zdravstvenih problema povezanih s toplinom kako ljeto napreduje”, objavio je Roys.

Meteorolozi AccuWeathera kažu da je istočna Evropa područje kontinenta za koje je manje vjerovatno da će doživjeti česte valove vrućine u nadolazećoj sezoni. U cjelini, temperature će se vjerovatno kretati blizu historijskog prosjeka tokom ljetnih mjeseci širom Mađarske, Rumunije i Srbije.

Suše i toplije na sjevernoj polovini Evrope, visok rizik od šumskih požara u Skandinaviji

Očekuje se da će ljeto biti suše i toplije, u usporedbi s historijskim prosjekom, u sjevernoj polovini kontinenta, uključujući Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Skandinaviju.

“Postoji rizik da se u Skandinaviji ponovi 2018., kada je dugotrajno toplo i suho vrijeme uzrokovalo izbijanje šumskih požara širom regije”, rekao je Roys i dodao da se ta regija teško može nositi s takvim vremenskim uvjetima.

Dodao je i kako je i u Engleskoj moguć povratak suše, ali da se ne očekuje da će uvjeti biti tako teški kao lani. U sušnim periodima mogu se pojaviti pljuskovi i grmljavinske oluje, posebno širom Engleske i Walesa, koji mogu uzrokovati lokalne obilne padaline i jake udare vjetra.

Ljetna prognoza AccuWeathera za Evropu ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i balkanskih država kao najvjerovatniji koridor koji će se suočiti s češćim napadima oborina, a možda čak i teškim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta.

Historijski prosjek

Iako će oborine pomoći u suzbijanju sušnih uvjeta u regiji, mogle bi imati i štetne posljedice, budući da se očekuju oluje. Prema karti AccuWeathera, visoki rizik od oluja i grmljavinskih nevremena vrijedi za cijelu BiH.

Oborina bi trebalo biti blizu historijskog prosjeka za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve širom Balkana, prema Roysu.

Prijete i poplave

Meteolozi upozoravaju i kako bi sve moglo rezultati i poplavama. Značajne poplave predviđaju za gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu, cijelu Hrvatsku osim istoka i sjeveroistoka zemlje, jug Srbije, zapadno Kosovo, Crnu Goru Albaniju te sami zapad Makedonije.

“Zona od sjeverne Francuske do Balkana je u najvećem riziku od vremenskih nepogoda u smislu grmljavinskih oluja koje mogu izazvati štetne vjetrove i tuču”, rekao je Roys.

Visoki rizik proglašen je za čitavu Bosnu i Hercegovinu, dijelove Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Srbije i Crne Gore.

Na Balkanu bi oluje mogle rezultirati značajnim rizikom od iznenadnih poplava jer oborine rastu iznad historijskog prosjeka za sezonu, navode meteorolozi AccuWeathera. Roys ipak naglašava da se tokom ljeta očekuju i lijepi periodi stabilnog vremena. Očekuje se da će temperature biti blizu ili malo iznad historijskog prosjeka u cijeloj regiji tokom juna, jula i avgusta.

“Očekujemo da će broj dana s temperaturom od 32 stepena Celzija ili više biti malo iznad historijskog prosjeka ovog ljeta”, rekao je Roys, no kazao da takvi dani neće biti česti kao proteklih godina.

Malo je vjerovatno da će područja u Evropi koja očajnički trebaju oborine ovog ljeta dobiti pomoć od majke prirode, kažu prognostičari AccuWeathera.

Evropski opservatorij za sušu daje pesimističnu sliku za veći dio Pirenejskog poluotoka, južne Francuske i sjeverne Italije, gdje suša još uvijek traje.

Suhe grmljavinske oluje, grmljavinske oluje koje proizvode malo ili nimalo kiše, ali ipak stvaraju obilje opasnih munja, mogle bi biti prijetnja ovim područjima. Ovaj vremenski fenomen poznat je po izazivanju šumskih požara.

“Glavna tema ljeta za ovaj dio kontinenta je da će svaka kiša donijeti samo kratkotrajno olakšanje, a suša koja se pogoršala prošlog ljeta neće nestati ni u jednoj od ovih lokacija”, rekao je Roys.