BiH pod lupom GRECO-a: Zašto nema obračuna s korupcijom u institucijama vlasti?

Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO) sačinila je izvještaj o ocjeni mjera koje je Bosna i Hercegovina poduzela u cilju sprječavanja korupcije i promoviranja integriteta u institucijama izvršne vlasti i agencijama za provođenje zakona. Fokus.ba objavljuje najinteresantnije dijelove ovog izvještaja.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

U izvještaju se ocjenjuje djelotvornost okvira koji postoji u Bosni i Hercegovini za sprječavanje korupcije među osobama na najvišim izvršnim funkcijama (članovi Predsjedništva i njihovi šefovi ureda i savjetnici, predsjedavajući Vijeća ministara, ministri, zamjenici ministara i njihovi šefovi ureda i savjetnici, pripadnici Granične policije i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

GRECO zaključuje kako postoji pravni vakuum u pogledu politika prevencije korupcije u Bosni i Hercegovini. Strategija za borbu protiv korupcije 2020-2024 i njen Akcioni plan do danas nisu usvojeni, a na državnom nivou nedostaje istinska antikorupcijska politika. Također, navodi se da ne postoji ni posebna strategija za sprječavanje korupcije i promoviranje integriteta unutar gore spomenutih institucija.

Sva ostala postojeća pravila (o sukobu interesa, poklonima, pristupu povjerljivim informacijama, itd.) su “razbacana” u različitim propisima. Pored toga, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) nema kapacitet da pravilno i nezavisno obavlja svoje dužnosti i slabo je do sada funkcionisala.

GRECO preporučuje vlastima BiH da se usvoji i javno objavi operativni akcioni plan za prevenciju korupcije koji pokriva Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH. Takav akcioni plan bi trebao biti zasnovan na procjeni rizika koja je posebno usmjerena na osobe sa najvišim izvršnim funkcijama i uključivati posebne korake za ublažavanje rizika identifikovanih u vezi sa njima.

Nadalje, istaknuto je da je na državnom nivou potrebno hitno izraditi kodeks ponašanja koji se posebno primjenjuje na državne službenike. Takav kodeks bi trebao biti referentni dokument za etičke standarde i trebao bi pokrivati sva relevantna pitanja (sukob interesa, nekompatibilnosti, pokloni, kontakti sa lobistima i trećim stranama, ograničenja nakon zapošljavanja, izjave o imovini, povjerljive informacije, itd.).

– Predstavnici medija su naveli da se oko polovina zahtjeva za slobodom informisanja odbije, bilo formalno ili u većini slučajeva, jer zahtjevi ostaju bez odgovora, čak i nakon nekoliko pokušaja. Iako su generalno priznali da se situacija poboljšala i da je povećan nivo odgovora na zahtjeve za slobodom informisanja, istaknuto je da je i dalje veoma teško doći do dokumenata koji se odnose na korištenje javnih subvencija ili izvršenje budžeta – navodi se u izvještaju.

Posebno je obrađena implementacija mehanizma sankcioniranja sukoba interesa. Tako se navodi da je u periodu 2017-2021. godine pokrenut 21 postupak o sukobu interesa protiva zvaničnika. Izrečeno je 14 sankcija izabranim dužnosnicima (uključujući članu Predsjedništva BiH), nosiocima izvršnih funkcija (uključujući bivšeg zamjenika ministra odbrane BiH) i savjetnicima (uključujući šefa Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara, savjetnik zamjenika ministra odbrane BiH i savjetnik u uredu zamjenika ministra vanjskih poslova BiH) zbog kršenja odredbi Zakona o sukobu interesa.

Uz opasku da je Komisija za sprečavanje sukoba interesa jedva funkcionisala, istaknuto je i to da je njen sastav uglavnom bio politički. Također, mandat joj je bio ograničen na identifikaciju prima facie sukoba interesa, bez izvršenja bilo kakve suštinske provjere ili provjere tačnosti izjava. Problematično je i to što nepodnošenje izjava rijetko podliježe sankcijama. GRECO je obaviješten da pet visokih zvaničnika iz Predsjedništva i Vijeća ministara, na primjer, nikada nije dostavilo nikakav finansijski izvještaj, i prošli su bez ikakvih pravnih posljedica. GRECO preporučuje da se revidira i ojača sistem upravljanja sukobom interesa osoba na najvišim izvršnim funkcijama.

Također, GRECO smatra da je dvostruki sistem prijave imovine/finansijskih izvještaja i pregleda u BiH prilično glomazan. Napominje da se ove dvije vrste izjava djelimično preklapaju u pogledu obuhvata službenika i prijavljenih podataka. Također bi trebalo da postoji obaveza prijavljivanja značajnih promena na imovini i imovini tokom obavljanja funkcije.

Ukazuje se i na izražen nedostatak procesuiranja korupcije u institucijama BiH. Tek je nekolicina osoba procesuirana što je, ocjenjuje se, veoma malo u odnosu na količinu informacija o korupciji koja postoji u javnom prostoru, a posebno u medijima.

GRECO napominje da niz slučajeva navodne korupcije nije vodilo Tužilaštvo BiH, a slučajeve koje su vodili, razvlačili su se pred sudovima prije nego što su odbačeni zbog tehničkih razloga ili zbog nedostatka dokaza. To, zaključuju, dovodi do utiska o nekažnjivosti u široj javnosti.