AfD pobijedio gdje su nekad vladali Sovjeti: Poznato ko će fomirati vlast u Njemačkoj?

Pobjednička Unija CDU/CSU će s obzirom na probleme na domaćem i međunarodnom planu nastojati što prije formirati vladu s koalicijskim partnerom Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), poručio je stranački vrh u ponedjeljak.

“Što se nas tiče, pregovori mogu početi brzo, vrlo brzo. Mi vidimo kakva je situacija u svijetu: Ukrajina, Rusija, SAD”, rekao je član predsjedništva Kršćansko-demokratske unije Jens Spahn.

Katastrofalan porat Wagenknecht

On je zaključio kako bi prvi pregovori “svakako trebali započeti” već ove sedmie.

Nakon prvih službenih rezultata objavljenih tokom noći, postalo je vidljivo da ljevičarsko-populistička stranka Savez Sahra Wagenknecht neće prijeći izborni prag pa je postalo jasno da je Uniji CDU/CSU dovoljan samo jedan koalicijski partner za sastavljanje vlade.

Prema prvim službenim privremenim rezultatima, Unija CDU/CSU je osvojila 28,5 posto glasova, Alternativa za Njemačku (AfD) historijsko visokih 20,8, SPD historijsko niskih 16,4 posto, Zeleni 11,6, stranka Ljevica 8,7. Liberalno-demokratska stranka (FDP) i Savez Sahra Wagenknecht nisu uspjele prijeći izborni prag od pet posto.

To znači da će CDU/CSU u novom sazivu parlamenta imati 208 mandata, stranka AfD 152, SPD 120 mjesta, Zeleni 85 i Ljevica 64 mandata. Jedno mjesto ima i stranka danske manjine.

Vlada do Uskrsa

Sam kancelarski kandidat Friedrich Merz je najavio kako mu je cilj sastavljanje vlade do Uskrsa koji pada krajem travnja.

“Problema ima mnogo. Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave“, rekao je Merz još u nedjelju navečar nakon izborne pobjede.

On je i u samoj izbornoj večeri pohvalio političke takmace za “fer predizbornu kampanju”, što je protumačeno kao direktno pružanje ruke SPD-u.

U predizbornoj kampanji Merz je u više navrata kategorično odbijao suradnju s desničarskim AfD-om.

Iako nakon ostanka samo pet stranaka u Bundestagu Unija ne mora ulaziti u koaliciju sa Zelenima, što bi znatno otežalo ostvarenje planova za temeljne društvene reforme, prije svega migracijske politike, zbog jakog AfD-a ali i stranke Ljevica, nova demokršćansko-socijaldemokratska većina neće moći bez podrške jedne od ovih dviju stranaka mijenjati Ustav.

Stranka Ljevica je međutim najavila da će podržavati vladu u nekim projektima poput ukidanja zabrane zaduženje, pitanja oko kojeg se zbog otpora liberala i raspala posljednja vlada Olafa Scholza.

SPD očekuje teške pregovore

SPD se trenutno nalazi u krizi nakon najgoreg rezultata u stranačkoj povijesti. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz je najavio kako neće sudjelovati u eventualnim pregovorima te da neće preuzimati ministarske funkcije u eventualnoj vladi Unije i SPD-a.

Generalni sekretar SPD-a Matthias Miersch je suzdržan oko koalicijskih pregovora za koje očekuje da će biti teški.

“Sve ovisi o tome kako će se ponašati Merz tokom pregovora”, rekao je Miersch za javni servis ARD. On je također najavio da će ulasku u koaliciju s Unijom konačno odlučivati baza glasanjem.

Ocjenjuje se da će Unija insistirati na pooštrenju pravila o migraciji u čemu mogu računati s podrškom SPD-a koji je u posljednjim mjesecima vladavina vlade Olafa Scholza također pokušavao postrožiti migracijsku politiku, što se u međuvremenu zbog mnogobrojnih problema s integracijom i napada u kojima su počinitelji bili migranti pokazalo kao najveća briga građana.

Problemi u pregovorima s SPD-om se očekuju na polju socijalne država gdje SPD ne želi činiti ustupke.

“Mislim da ipak možemo pronaći zajednički jezik i SPD će biti spreman na pregovore jer na kraju dana moramo pronaći način kako pomoći Njemačkoj”, rekla je premijerka savezne pokrajine Sarska Anke Rehlinger iz SPD-a.

Neki od analitičara se međutim pribojavaju da će SPD u jednoj koaliciji s Unijom koja će pod svaku cijenu igrati na kartu restriktivne politike useljavanja kako bi uzela teme (i birače) AfD-u, dodatno, kao što je to već bio slušaj u posljednjoj tzv. velikoj koaliciji kancelarka Angele Merkel (CDU), izgubiti na svom socijaldemokratskom profilu i stranku dovesti u još veće poteškoće.

Podjela po hladnoratovskim granicama

Dopredsjednik krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Tino Chrupalla u ponedjeljak je pozdravio rezultate svoje stranke na parlamentarnim izborima kao “senzacionalne”, nakon što je AfD zauzeo drugo mjesto iza konzervativnog bloka s oko 20,8 posto glasova.

Premda je to najbolji rezultat krajnje desne stranke u njemačkoj postnacističkoj historiji, on prikriva jasnu podjelu po starim hladnoratovskim linijama, s AfD-om kao nadmoćnim pobjednikom u bivšoj komunističkoj Istočnoj Njemačkoj u kojoj se vladalo iz Moskve, tačnije iz SSSR-a.

“Istočni Nijemci jasno su pokazali da više ne žele ‘vatrozid'”, rekao je Chrupalla za lokalnu radijsku postaju rbb inforadio, govoreći o dogovoru među glavnim njemačkim političkim strankama protiv suradnje s krajnjom desnicom.

AfD će biti strpljiv, rekao je Chrupalla s obzirom na ishod nedjeljnog glasanja, prema kojem će njegova stranka vjerovatno postati najveća opoziciona stranka u parlamentu, budući da su konzervativci obećali da neće tražiti koaliciju s AfD-om.

“Morate imati malo hrabrosti da bi bili mirni. Mi to imamo”, rekao je dodavši da će AfD nastaviti razvijati i profesionalizirati svoj program. “A onda ćemo dobiti još 5 do 6 posto na sljedećim izborima”, rekao je Chrupalla.

“Oni koji grade ‘vatrozid’ bit će sprženi pod njim, gospodin Merz će također to doživjeti”, rekao je Chrupalla u jutarnjem programu na javnoj televiziji ARD, misleći na konzervativnog čelnika Friedricha Merza, koji će izgleda zamijeniti odlazećeg kancelara Olafa Scholza.

AfD, koju su domaći obavještajci u nekim istočnonjemačkim pokrajinama klasificirali kao krajnje desnu ekstremističku skupinu, osvojio je 20,8 posto na nacionalnoj razini na nedjeljnim prijevremenim izborima, iza konzervativaca koji u dobili 28,5 posto.