Otkrivena baza sa 560 miliona korisničkih e-mailova i šifri

Posljednjih nekoliko dana obilježila je globalna zabrinutost vezana uz jedan od najvećih hakerskih napada u historiji, famozni WannaCry ransomware udar koji je pogodio više od 200 hiljada računara širom svijeta.

Iako je napad gotovo sasvim splasnuo, priča o (ne)sigurnosti na internetu ni izbliza nije gotova.
Dapače, potrebno je iz dana u dan voditi računa o tome na koje se web stranice prijavljujete, s kojim podacima, koju adresu elektronske pošte i koju šifru koristite…

Jer, prema podacima koji se mogu pronaći na vrlo popularnoj Have I Been Pwned web stranici, a na kojoj usput možete provjeriti je li neka od adresa elektroničke pošte koju koristite bila izložena krađi podataka, gotovo četiri milijarde korisničkih računa bili su meta krađe elektronskih identiteta.

Nije, naravno, uvijek sve završilo pogubno, vrlo često ukradene e-mail adrese ili šifre nisu korištene u nelegalnim aktivnostima, ali u svakom slučaju, ako do sada niste razmišljali i promjeni zaporke, krajnje je vrijeme da to učinite.

Uglavnom, ovih dana otkriveno je kako na webu postoji otvorena baza koja sadrži 560 miliona korisničkih e-mailova i pripadajućih šifri, odnosno svih ostalih podataka.

Baza sadrži više od 75 GB podataka koji su inicijalno prikupljani u brojnim aferama krađe podataka iz bliže historije, kada su hakeri uspješno provalili u sljedeće web portale i stranice: LinkedIn, Dropbox, Lastfm, MySpace, Adobe, Neopets, RiverCityMedia, 000webhost, Tumblr, Badoo, Lifeboat.

Svaka od ovih pojedinačnih afera izazvala je poprilično veliku paniku među korisnicima i uvijek, ali baš uvijek je sugerirano da se promijeni šifra ako ste imali korisnički račun na nekom od navedenih web servisa.

Ako to iz bilo kojeg razloga niste učinili do sada, stvarno bi bilo krajnje vrijeme da to napravite istog trena, jer u suprotnom se doista izlažete vrlo velikoj mogućnost da neko ukrade vaš elektronski identitet vezan uz pojedine adrese elektronske pošte.

Ovakva upozorenja nipošto se smijemo ignorisati, čak i ako ne koristimo adrese koje su bile izložene napadima, jer na osnovu tih podataka kriminalci bi vrlo lako mogli doći do podataka koje koristimo uz novootvorene adrese, pogotovo pod uslovom ako se koriste iste ili slične šifre na više adresa.

Definitivno još jedna u nizu neugodnih vijesti kada je u pitanju kompjuterska sigurnost, pardon, nesigurnost…