Operativni sistem Linux veći je i komercijalniji nego ikad
Linux operativni sistem, tačnije kernel ili jezgra tog operativnog sistema, ovoga će mjeseca proslaviti 25 godina; 25. avgusta 1991. godine, američko-finski programer Linus Torvalds na internetu je objavio legendarnu poruku u kojoj je najavio projekt, tvrdeći da mu je Linux “samo hobi i da neće biti velik kao GNU”. Iste je godine na internetu objavio izvorni kod i pozvao programere da mu se pridruže u razvoju, piše Telegram.
Preko 13.500 developera iz više od 1300 firmi
Kako piše Ars Technica, uoči 25. godišnjice, Linux Foundation objavila je izvještaj koji analizira posao koji je u proteklih deset godina na razvoju jezgre odradilo više od 13.500 developera, kao i najnovije trendove u korištenju.
Linux je danas daleko veći i profesionalniji nego što je to njegov začetnik mogao pretpostaviti. Na Linuxu je ogroman dio internetske infrastrukture, korporativnih data centara, internetskih strranica, na njemu se vrti najrašireniji mobilni operativni sistem Android i gotovo svi najbrži superkompjuteri na svijetu.
Impresivna lista kompanija
Samim time, više od 13.500 developera u više od 1300 kompanija doprinijelo je razvoju Linux jezgre, otkako je Git omogućio detaljno praćenje. Od posljednjeg izvještaja, oko pet hilajda developera iz 400 kompanija je dalo svoj doprinos razvoju, polovica njih po prvi puta.
Linux rules the world. Where to next? https://t.co/UDQjAVQHoD @sjvn pic.twitter.com/BcNtz9hozk
— ZDNet (@ZDNet) 23. kolovoza 2016.
U Top 10 kompanija koji podržavaju razvoj Linux kernela je dosta impresivna lista koju čine Intel, Red Hat, Samsung, SUSE, IBM, Renesas, Google i mnogi drugi.
Na jučer otvorenoj konferenciji LinuxCon NA u Torontu, izvršni direktor Linux Foundationa Jim Zemlin je kazao da je “Linux najuspješniji softverski projekt u historiji”. Zemlin je istaknuo da nije samo impresivno prihvaćanje Linuxa, nego i tempo kojim se razvijao. “10800 dodanih linija kodova, 5300 uklonjenih ilnija kodova, 1800 izmijenjenih linija kodova, svakoga dana, 365 dana u godinim svake godine, i tempo se i dalje ubrzava”, kazao je.
Sve manje volontera, sve više profesionalaca
O rastu njegove važnosti možda najbolje svjedoči činjenica da je Linux postepeno s volontera prešao, na premoćnu udio plaćenih developera koji rade na razvoju. Prema izvještaju fundacije, volumen doprinosa njihovom razvoju od strane naplaćenih dobrovoljaca u padu već godinama.
U 2012. godini, developera koji su volonterski razvijali Linux bilo je 14,6 posto, u 2014. godini 11,8 posto, a prema posljednjim podacima, udjel neplaćenih developera danas iznosi 7,7 posto. Kako piše Ars Technica, razlozi takvog pada su mnogobrojni, ali onaj odlučujući vjerovatno je krajnje jednostavan: potražnja za takvim developerima je ogromna, pa svako ko zna kodirati neće imati problema s pronalaskom plaćenog posla.
