Digitalizacija pomaže društvu u ključnim uštedama

Na uvodnoj konferenciji “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva“ u utorak u Sarajevu prezentirano je stanje u Bosni i Hercegovini (BiH) kada je riječ o digitalizaciji i informaciono-komunikacionoj tehnologiji, a učesnici su govorili o promjenama koje treba uraditi, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija je organizirana u saradnji Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i GlobalGPS-a.

Gosti konferencije su domaći, regionalni i međunarodni eksperti, članovi akademske zajednice, predstavnici privrednih komora, poslovne zajednice i asocijacija koje okupljaju mala i srednja preduzeća, predstavnici internacionalnih institucija i diplomatskih predstavništava u Bosni i Hercegovini.

Haris Hadžialić, direktor kompanije GlobalGPS, pojasnio je kako je digitalizacija jednostavan proces i da nije riječ samo o IKT (informacijsko-komunikacijske tehnologije) industriji nego je riječ o industrijama koje koriste IKT. Istakao je kako je IKT poput olovke, sredstva za iskazivanje, a digitalizacija je uvođenje tehnologija i alata u rad svih preduzeća i institucija.

Hadžialić je kazao kako je ovo možda prvi put u BiH da “industrija govori šta joj treba i pokušava promijeniti stanje na bolje”.

”Vrlo je važno da ovom uvodnom konferencijom mi tek započinjemo proces, jer je ovo proces, nije projekt i trebalo bi da traje sljedeće dvije-tri godine”, pojasnio je Hadžialić.

Dodao je kako je koncept cijelog procesa prepoznati stanje u kojem se BiH nalazi u domenu digitalizacije. Hadžialić je ukazao na činjenicu kako se BiH nalazi na začelju ljestvica kada je riječ o digitalizaciji.

”U regionu, nismo nigdje. Ne možete čak ni mjeriti podatke, ne možete ni informacije ni podatke naći. Dakle, ne samo da smo nerazvijeni zbog toga što ne investiramo u digitalizaciju BiH nego imamo problem taj što, podatke, da bismo znali gdje smo, ne možemo dobiti na vrijeme. To je jedan od problema koji je, nažalost, specifičan za BiH“, rekao je Hadžialić.

Pojasnio je kako danas u BiH nije moguće popuniti bilo koji online formular i da banke, koje bi trebale biti nosioci digitalizacije, još uvijek ne rade u skladu s modernim trendovima.

Hadžialić je kazao kako su na jednoj od prezentacija predstavljeni podaci o gubicima u jednom takvom procesu.

”Naime, najveći gubitnik u cijeloj ovoj priči je ekonomija, a iza nje su građani, zato što su posljedično vezani za ekonomiju. A ekonomija samo na fiskalizaciji gubi stotine miliona (KM op.a.), upravo zato što fiskalizacija nije digitalizovana”, rekao je Hadžialić.

Podsjetio je kako je BiH 2003. zajedno s Estonijom bila ”top” u Evropi i da su te dvije zemlje zajedno napravile agendu i strategiju, ali BiH nije imala i nema stvarnog lidera za bilo kakve promjene.

Istakao je i kako je jedan od zadataka procesa zaustaviti odlazak mladih obrazovanih ljudi i omogućiti im da ostanu u BiH.

Vjekoslav Vuković, dopredsjedavajući Vanjskotrgovinske komore, kazao je kako je cilj prepoznavanje investicijskog potencijala u segmentu digitalnog društva unutar BiH.

Stanje na terenu, dodaje Vuković, pokazuje kako BiH zaostaje za određenim sistemima van njenih granica kada je riječ o digitalnom svijetu.

”Kroz ovakve konferencije želimo da ukažemo koja su to mjesta, koji je to investicijski potencijal i u šta da se investira u BiH“, rekao je Vuković.

Osvrnuo se i na odlazak mladih školovanih ljudi ističući kako je potencijal za BiH zapošljavanje 5.000-6.000 mladih u BiH.

”Digitalizacija jeste veća transparentnost, a veća transparentnost u poslovanju, odnosno brzina razmjene informacija jeste veća konkurentnost”, pojasnio je Vuković.

Na konferenciji će biti predstavljene studije Benčmarking indikatori, Digitalna konkurentnost, Index e-spremnosti i primjeri najboljih praksi u razvoju informacionih društava. Planirano je predstavljanje praktičnih rješenja u sektorima kojima se studija bavi, te istovremeno održavanje više sektorskih panela.

Riječ je o aktivnosti koja je dio Programa razvoja informacionog društva BiH, sa ciljem promocije bosanskohercegovačke privrede i podrške usklađivanju izvozno orijentisanim kompanijama u približavanju modernim tokovima poslovanja i rada u Europskoj uniji i svijetu.

Vlatko Drmić, pomoćnik ministra komunikacija i prometa, kazao je kako svi pokazatelji i globalni indeksi pokazuju da se BiH nalazi na začelju.

”Kada je u pitanju BiH, naše je opredjeljenje da idemo u EU i pratimo strateške smjernice EU. Konkretno, za informacijsko društvo to je digitalna agenda Evropa 2020. gdje je i Evropa prepoznala značaj digitalizacije”, rekao je Drmić.

Podsjetio je kako je Ministarstvo komunikacija i prometa, prošle godine donijelo politiku razvoja informacijskog društva gdje su navedene sve smjernice Digitalne agende.

Istakao je kako se radi na nekoliko važnih dokumenata u ovim sektorima. Ukazao je i na određene prepreke među kojima su politika, neznanje i tome slično.

Aleksandar Mastilović, savjetnik direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), kazao je kako je RAK završio kompletan proces stvaranja regulatornog okvira za određene faze procesa opšte digitalizacije društva.

Smatra kako je ključno da donosioci odluka i vlasti prepozaju potrebu da se pokrenu procesi digitalizacije u bh. društvu. Dodao je kako ova današnja konferencija predstavlja dio opšte onfanzive strukovnog dijela.

“Nama je važno da prihvatimo međunarodne standarde, prepoznamo šta su ključni trendovi i način na koji možemo modernizovati poslovne i druge procese. Digitalizacija na bilo koji način pomaže nam da napravimo ključne uštede, ubrzamo poslovne procese, optimalnije koristimo resurse na raspolaganju i stvorimo neku novu dodatnu vrijednost“, zaključio je.

Rad konferencije će biti podijeljen u panele (digitalizacija transportnog i logističkog sektora, e-zdravstvo, e-uprava, e-obrazovanje, e-biznis, mediji i informaciono društvo, informaciono-komunikacijske tehnologije i infrastuktura, e-pravosuđe, e-ekologija, cirkularna ekonomija i industrija, informaciono-komunikacijske tehnologije i energetska učinkovitost, Cyber sigurnost i e-građanin, interoperabilnost, digitalizacija kulturno-istorijskog nasljeđa, informaciono-komunikacijske tehnologije i sigurnost, tehnološke usluge informacionog društva, e-finansije, e-preduzeća, mobilnost radne snage, potrošačka dobra) koje moderiraju i u kojim učestvuju predstavnici akademske zajednice, biznis sektora, javnog sektora, članovi asocijacija i udruženja koji će dati svoj doprinos ovoj jedinstvenoj prilici za razmjenu znanja i iskustava.

Ovo je prilika za sve učesnike da se upoznaju sa dosadašnjim rezultatima u navedenoj oblasti, ali i prilika za prisutne da predstave najbolje prakse i aktivnosti kojim se doprinosi ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.