Lee evans
Umro dvostruki olimpijski pobjednik i borac za ljudska prava
Evans umalo nije nastupio na 400 metara nakon što su njegove kolege iz reprezentacije sprinteri Tommie Smith (zlato) i John Carlos (bronca) tokom ceremonije dodjele medalja podigli po jednu ruku stisnutih šaka na kojima je bila crna rukavica, simbol otpora crnačke manjine u SAD
Bivši svjetski rekorder i osvajač dvije zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1968. godine, te borac za ljudska prava Amerikanac Lee Evans (74) umro je od posljedica moždanog udara u Lagosu u Nigeriji.
Američka atletska federacija (USTAF) u svom saopćenju nije navela uzrok njegove smrti, ali su američki mediji prenijeli kako je Evans prošle sedmice prebačen u bolnicu u Lagosu nakon moždanog udara, a u srijedu je umro.
Evans je na OI u Mexico Cityju osvojio dvije zlatne medalje (400m i 4x400m), te postavio svjetski rekord na 400 metara – 43.86 koji je trajao čak 20 godina sve dok ga u avgustu 1988. nije srušio Amerikanac Butch Reynolds istrčavši 43.29.
Evans je imao ključnu ulogu i u američkoj štafeti 4×400 metara koja je također, postavila svjetski rekord 2:56,16 koji je stajao više od 24 godine.
Zanimljivo, Evans umalo nije nastupio na 400 metara nakon što su njegove kolege iz reprezentacije sprinteri Tommie Smith (zlato) i John Carlos (bronca) tokom ceremonije dodjele medalja podigli po jednu ruku stisnutih šaka na kojima je bila crna rukavica, simbol otpora crnačke manjine u SAD. MOO je reagirao brzo i brutalno: obojici atletičara su zabranjeni nastupi na OI doživotno.
Carlos ga je nagovorio da nastavi, a nakon što je osvojio zlato, Evans je zajedno sa sunarodnjacima, Larryjem Jamesom koji je osvojio srebro i bronzanim Ronom Freemanom, prosvjedovao podignute šake s beretkama na glavi. Ali spustili su ih i uklonili beretke kad je svirala himna i podignute američke zastave. Tu pomirljivu gestu uzeo je u obzir Međunarodni olimpijski odbor i nije ih kaznio.
Nakon završetka sportske karijere bio je atletski trener u 20 zemalja svijeta, 1983. je primljen u Nacionalnu kuću slavnih u atletici na Manhattanu, a 1989. u Kuću slavnih olimpijskih igara Sjedinjenih Država u Colorado Springsu.
Bio je jedan od osnivača “Olympic Project for Human Rights”, organizacije koja je skrenula pozornost na rasnu nejednakost i ugnjetavanje u Sjedinjenim Državama i u inozemstvu, prenosi Hina.
