U KS BiH na slatkim mukama: I Vujošević i Pipan su dobro rješenje

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine svoju istoriju počela je da piše 1993. godine sa prvim selektorom rahmetli Mirzom Delibašićem. Tada je bh. tim predvođen čovjekom koji se i danas smatra najboljim košarkašem kojeg je BiH ikada imala prošla kvalifikacije koje su se igrale u Poljskoj i plasirala se na Eurobasket, čiji je domaćin bila Njemačka.

Upravo tada, iako je u domovini bjesnio rat, bh. košarkaši koji je Delibašić uspio okupiti sa svih strana svijeta ostvarili su najbolji rezultat u istoriji reprezentacije, osvojivši osmo mjesto, što je bilo ravno zlatnoj medalji.

Od te 1993. godine, pa do danas na klupi košarkaške reprezentacije smjenjivalo se devet trenera, s tim što su Sabit Hadžić i Mensur Bajramović radili u dva mandata, javlja Anadolu Agency (AA).

Sada je pred Košarkaškim savezom BiH odluka kojom će imenovati 12. selektora reprezentacije, a u igri su ostali srbijansko-crnogorski trener Duško Vujošević i slovenački Aleš Pipan. Obojica trenera imaju iskustva sa vođenjem reprezentacije.

Vujošević je bio selektor u dva navrata. Prvo je vodio reprezentaciju Srbije i Crne Gore, a zatim je 2007. godine bio prvi selektor samostalne Crne Gore, gdje je ostao sve do 2010. Prije toga vodio je mlađe selekcije bivše SFR Jugoslavije. Međutim, ono po čemu je Vujošević najviše cijenjen u svijetu košarke su sjajni rezultati koje je pravio sa beogradskim Partizanom, koji je vodio u čak četiri navrata. Pored “crno-belih“ vodio je špansku Oximesu, italijanske klubove Brescia, Olimpia Pistola i Pesaro, ruski CSKA, a sada je u francuskom Limogesu. U Srbiji je osim Partizana trenirao Radnički iz Kragujevca, te jedno vrijeme najljućeg gradskog rivala Crvenu zvezdu. U svakom slučaju radi se o stručnjaku koji je sa svojih 58 godina sakupio ogromno trenersko iskustvo i sigurno bi mogao dati puno toga bh. košarkaškom timu.

Pipan je svoju domovinu Sloveniju vodio na tri velika takmičenja, evropskim prvenstvima 2005. i 2007. godine, te na Svjetskom prvenstvu 2006. Klupu “zmajčeka“ napustio je 2008. godine nakon neuspjeha u kvalifikacijama za Olimpijske igre u Pekingu. Kada je riječ o njegovo klupskoj trenerskoj karijeri nije previše napuštao granice bivše Jugoslavije. Bio je čak četiri puta trener Zlatoroga Laško koji i sada vodi, a u Sloveniji je trenirao još Maribor, Krku, Slovan i Union Olimpiju. Jedno vrijeme bio je trener i Zadra, te u dva navrata MZT-a Skoplje. Od klubova izvan regiona jedino je predvodio poljski Anwil.

Dakle, delegacija KS BiH u kojoj su generalni sekretar Dubravko Barbarić, direktor reprezentacije Siniša Kovačević i predsjednik Stručnog savjeta Tihomir Mustapić, nalazi se pred slatkim mukama. Naravno, ukoliko se sa oba trenera dogovore oko finansijskih uslova, onda će zaista biti teško odlučiti za jednog od njih dvojice.

Delibašića, koji je BiH vodio 1993. godine, na selektorskoj poziciji naslijedio je Faruk Kulenović, koji je bh. tim vodio u kvalifikacionom ciklusu za EP 1995. godine u Grčkoj. Nakon neuspjeha u kvalifikacijama, nakratko je zamijenio Delibašić u dodatnim kvalifikacijama koje su se igrale zbog povratka SR Jugoslavije u međunarodna takmičenja, iako je ta zemlja bila pod sankcijama međunarodne zajednice, navodi AA.

Potom na kormilo reprezentacije dolazi Sabit Hadžić, nekadašnji košarkaš sarajevske Bosne s kojom se popeo na vrh Evrope. Popularni “Sabe“ uspio je reprezentaciju vratiti na veliku evropsku scenu. Zastava BiH ponovo se zatvorila na završnom turniru Evropskog prvenstva 1997. godine u Španiji, a zatim i dvije godine kasnije u Francuskoj. Hadžić je uspio odvesti BiH i na Eurobasket 2001. godine u Turskoj i time je zaključio svoj veoma uspješan šestogodišnji mandat. Istina niti na jednom EP nije uspio bh. košarkaše odvesti u drugi krug takmičenja, ali i sam plasman na završni turnir za BiH je uspjeh.

Naslijedio ga je Draško Prodanović koji je uspio održati kontinuitet nastupa na evropskim prvenstvima. Tako je bh. tim sa Prodanovićem ostvario plasman na Eurobasket 2003. godine u Švedskoj, ali je kao i njegov prethodnik “zapeo“ u prvom krugu takmičenja.

Uslijedila je nova smjena na čelu reprezentacije, a priliku je dobio Mensur Bajramović, koji je bio asistent u stručnom štabu Hadžića i Prodanovića. On je u svom prvom pokušaju uspio odvesti BiH na Evropsko prvenstvo koje je 2005. godine odigrano u Srbiji i Crnoj Gori. No, nakon tog prvenstva slijedi apstinencija državnog košarkaškog tima kada su u pitanju odlasci na završni turnir EP. Bajramovića je naslijedio Nenad Marković, igračka legenda bh. reprezentacije i njen najbolji strijelac u istoriji. Marković nije prošao kvalifikacioni ciklus za plasman na Eurobasket 2007. godine u Španiji. Selektorsku palicu ponovo je preuzeo Bajramović, ali ni on nije ostvario plasman na Eurobasket 2009. u Poljskoj.

Stoga je KS BiH ponovo odlučio promijeniti selektora, a po drugi put je na klupu sjeo Hadžić. Kvalifikacije za EP 2011. godine u Litvaniji nisu prošle prema očekivanjima. BiH je u grupi ”B” ostala na trećem mjestu iza Velike Britanije i Makedonije. Ipak, administrativnom odlukom FIBA Evrope o povećanju broja zemalja učesnica na Evropskom prvenstvu sa 16 na 24, BiH je ostvarila još jedan plasmana na Eurobasket pod vodstvom Hadžića. Međutim, ni ovoga puta u Litvaniji Hadžić nije uspio da BiH odvede u drugi krug.

Najbliže takvom rezultatu bio je Aleksandar Petrović, koji superiorno prošao kvalifikacije i osigurao mjesto na EP 2013. godine u Sloveniji. Na završnom turniru BiH je loše startovala, sa dva poraza od Latvije i Srbije, ali su onda Petrovićevi izabranici predvođeni Mirzom Teletovićem ubacili u brzinu više i nanizali tri pobjede. Redom su padali Crna Gora, Makedonija i na kraju velika Litvanija. Upravo trijumf protiv Litvanaca imao je i svoju tragičnu stranu. Bh. timu je trebala pobjeda od deset i više poena razlike, ali su se Litvanci izvukli u finišu i porazom 72:78 prošli u drugi krug. S druge strane BiH postala prva reprezentacija u istoriji evropskih prvenstava koja sa tri pobjede nije prošla u narednu fazu takmičenja.

I za kraj na klupu BiH je stiglo vjerovatno najveće trenersko ime Duško Ivanović. Crnogorski trener je nakon vođenja timova poput Tau Ceramice, Barcelone i Panathinaikosa odlučio da prihvati poziv KS BiH i preuzme seniorsku reprezentaciju. Ivanović je bio uvjeren da uz svoj naporan rad sa talentovanom grupom igrača koju predvode Mirza Teletović, Nihad Đedović i nadolazeća zvijezda Jusuf Nurkić može napraviti velike stvari na Eurobasketu 2015. godine koji se igrao u Hrvatskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Latviji. Kvalifikacije su protekle solidno, iako dosta oslabljena reprezentacija BiH se prošetala kroz grupu sa Islandom i Velikom Britanijom. Bh. timu je zapala grupa u Francuskoj, ali i veliki problemi za Ivanovića prije završnog turnira. Ostao je bez Teletovića, Đedovića i Nurkića, a pred sam start turnira i bez Miroslava Todića, tako da je nastup okončan sa jednom pobjedom protiv Izraela.

Uslijedio je turbulentan periodu u KS BiH, koji je doveo do promjene rukovodstva i imenovanja Damira Mulaomerovića za novog selektora. U kvalifikacijama za Eurobasket 2017, koje su bile opterećene javnim “prepucavanjem“ selektora i kapitena Teletovića, BiH se nije uspjela plasirati na završni turnir. Mulaomerović je podnio ostavku i sada se čeka ime njegovog nasljednika, koje bi trebalo biti poznato sljedeće sedmice. Očekuje se da će Vujošević ili Pipan uspjeti vratiti poljuljano povjerenje javnosti u košarkaški državni tim i vratiti ga gdje mu je i mjesto na završnicama evropskih prvenstava.

– Dosadašnji selektor BiH –

Mirza Delibašić, Faruk Kulenović, Sabit Hadžić (dva mandata), Draško Prodanović, Mensur Bajramović (dva mandata), Nenad Marković, Aleksandar Petrović, Duško Ivanović, Damir Mulaomerović.

– Plasmani na evropskim prvenstvima –

1993. godina – osmo mjesto, 1997. – 15. mjesto, 1999. – 15. mjesto, 2001. – 15. mjesto, 2003. – 15. mjesto, 2005. – 15. mjesto, 2011. – 19. mjesto, 2013. – 12. mjesto, 2015. – 23. mjesto.