Od Njemačke 1993. do Litvanije 2015: Trnoviti put košarkaške reprezentacije BiH

Nedugo nakon što je američki sportski radnik i inovator James Naismith 1891. izumio, a zatim napisao priručnik o novom sportu koji je nazvao košarka, ta igra pod obručevima je pronašla put i svoje mjesto u srcima žitelja Bosne i Hercegovine.

Od sticanja nezavisnosti 1992. godine Bosna i Hercegovina je uglavnom učestvovala na završnim turnirima prvenstava Evrope. Najveći uspjeh ponovo je vezan za Mirzu Delibašića, selektora generacije bh. košarkaša koji su 1993. godine na evropskom prvenstvu u Njemačkoj osvojili osmo mjesto, predvođeni Sabahudinom Bilalovićem koji je bio najbolji strijelac tog takmičenja s prosjekom od 25 poena po utakmici.

Prvi zvanični selektor reprezentacije BiH bio je Vječislav Tolj, legenda sarajevskog Željezničara i veliki prijatelj Mirze Delibašića, koji je imenovan na tu poziciju u junu 1992. godine kada je i ”Kindže” dobio direktorski mandat u reprezentaciji.

U razgovoru za Fenu Tolj se prisjetio teških početaka košarkaške reprezentacije BiH u opkoljenom Sarajevu, te okupljanja seniorske reprezentacije naše zemlje u Splitu.

– U početnoj fazi agresije na BiH košarka je prestala da egzistira, jer u tim teškim vremenima nije se mnogo moglo učiniti. KSC Skenderija je bio pod direktnom paljbom s okolnih brda, tako da je rizik bilo kakvog kretanja oko ovog kompleksa bio rizičan. Vremenom su pojedinci, zaljubljenici u ovaj sport pronašli hrabrost i počeli da “basketaju” u Skenderiji, a počeo je i projekt formiranja Košarkaškog saveza BiH i reprezentacije koja će predstavljati našu zemlju na međunarodnim takmičenjima. Ja sam imenovan prvim selektorom, Mirza je dobio funkciju direktora i počele su pripreme za naš izlazak iz Sarajeva i okupljanje generacije košarkaša koja će izboriti nastup na evropskom prvenstvu u Njemačkoj. Ja sam s nekolicinom igrača trebao izaći u Split, gdje nas je čekao Rato Tvrdić koji je pomogao pripremama reprezentacije BiH, a Mirza je trebao kao direktor ostati u Sarajevu – prisjetio se Tolj.

Ostalim igračima su upućeni pozivi za pripreme u Hrvatskoj i odlazak u Njemačku na evropsko prvenstvo naredne godine, ali Tolj nije imao sreće da nastavi put s, kako će se kasnije ispostaviti, najuspješnijom košarkaškom reprezentacijom BiH. Zbog njemu nepoznatih razloga je smijenjen, a trenersku karijeru je nastavio u nekoliko evropskih klubova. Karijeru je završio odakle je i počeo, u svom rodnom gradu Sarajevu, gdje je krajem devedesetih godina prošlog stoljeća dvije sezone vodio ekipu Cenexa.

– Dokument o mojoj smjeni me pronašao u Trstu, dok sam bio s Bošom Tanjevićem, a umjesto mene u stručni štab reprezentacije došao je Ibrahim Krehić, koji je kasnije zajedno s Mirzom Delibašićem predvodio bh. košarkaše do velikog uspjeha, osmog mjesta u Evropi – objasnio je bivši košarkaš Željezničara, Bosne i Jugoplastike.

Jedan od igrača koji su početkom agresije na BiH boravili u opkoljenom Sarajevu bio je i nekadašnji reprezentativac Jugoslavije Samir Avdić. Iskusni krilni igrač u tom periodu je bio potpuno van forme, kao i većina bh. reprezentativaca koji su u tom periodu u Sarajevu bili fokusirani na bitnije egzistencijalne aspekte života. Avdić ističe da su u najtežem periodu bh. košarke veliku pomoć pružile naše zapadne komšije.

– Administrativni posao oko Košarkaškog saveza BiH obavljen je u Zagrebu. Mnogo nam je pomogao Košarkaški savez Hrvatske, ali i Božo Miličević, Rato Tvrdić, Mirko Novosel i mnogi drugi. Omogućeno nam je da obavimo dobar dio priprema u Poreču i Zagrebu. Bili smo svi van forme, ali počeli smo intenzivno trenirati i pripremati se za nadolazeće utakmice. Sportisti su drugačiji, uvijek su spremni pomoći jedni drugima, a tako je bilo i u toku ratnih dejstava. Mnogi velikani su se angažovali u tom periodu da pomognu reprezentaciji BiH, omogućen nam je i dio priprema u Trentu, a odigrali smo i nekoliko prijateljskih utakmica – objasnio je košarkaš.

U Zagrebu su se reprezentaciji BiH priključili Nenad Marković i Dževad Alihodžić, ali u tom periodu iz adminstrativnih razloga nisu mogli igrati za BiH. Međutim, oni su kasnije dobili košarkaško državljanstvo BiH, a ljubitelji košarke i dan danas se s nostalgijom sjećaju njihovih partija u dresu reprezentacije.

Nakon okupljanja košarkaša, administrativnog posla vezanog za Košarkaški savez i priprema, BiH je zajedno s Hrvatskom i Slovenijom na kvalifikacionom turniru izborila učešće na završnici evropskog prvenstva u Njemačkoj. Ostvareni rezultat, osmo mjesto u Evropi, Avdić je pripisao nasljedstvu košarke koja se igrala u Košarkaškom klubu Bosna i zemljama bivše Jugoslavije, a ne bismo pogriješili ako bismo rekli da je bila najbolja u Evropi.

– Rekao bih da su svi igrači koji su prošli Bosninu školu košarke kvalitetni, posebno oni iz prijeratnog perioda. Reprezentacija BiH je bila nasljedstvo KK Bosna i Jugoslavije. Igrali smo za Bosnu i Hercegovinu, željeli smo postaviti nove košarkaške temelje u novoj evropskoj članici i mislim da smo uradili dobar posao – naglašava Avdić.

https://www.youtube.com/watch?v=gOWaTbStSYk

Ipak, nakon perioda košarkaške renesanse, uslijedio je povratak u realnost. Teška ekonomska situacija u zemlji, nedostatak razumijevanja za sport u nedležnim institucijama, neslaganja u krovnim institucijama kao što je Košarkaški savez BiH, najčešći su uzrok neuspjeha i stagnacije u bh. košarci u posljednje dvije decenije. Avdić ističe da talenta u BiH ima na pretek, a najbolji dokaz za to je nova generacija bh. košarkaša koji tek trebaju da se afirmišu i dokažu na međunrodnoj sceni, ali nedostaje višegodišnja strategija koja bi donijela rezultate.

– Mislim da trebamo dovesti košarkaškog stručnjaka i pred njega postaviti višegodišnji plan koji bi izveo reprezentaciju na pravi put. To bi se moralo uraditi u ciklusima od dvije do četiri godine. Pogrešno razmišljamo, moramo pogledati kako neki drugi klubovi i reprezentacije rade i voditi se time. Bez dobre omladinske košarke teško možemo imati napredak u seniorskoj košarci. Klubovi svojim mladim igračima moraju ponuditi minimum dobrih uslova kako bi ti momci ovdje stasali kao igrači, a ne da sa svojih 15-16 godina traže sreću u inistranstvu, jer veoma je teško da tako mlad igrač ispuni uslove jednog evropskog kluba kod kojeg ne postoji sentimentalnost. Zbog toga često viđamo da mladi igrači prije vremena budu odbačeni i ubrzo završavaju karijere – podvukao je Avdić.

Karijere Avdića i Tolja usko su vezane za ime KK Bosna, iako u različitim vremenskim periodima. Tolj je u dresu Mlade Bosne, a kasnije KK Željezničar najčešće igrao protiv rivala iz Bosne, u tom periodu slabijeg sarajevskog kluba, a jednu sezonu je proveo u dresu ”studenata”. S druge strane Avdić je Bosnino dijete i prošao je sve selekcije tog kluba, te debitovao za seniorski tim pod trenerskom palicom Svetislava Pešića. Avdić je po okončanju igračke karijere 1999. godine četiri godine obnašao funkciju sportskog direktora KK Bosna.

Oba košarkaška velikana BiH s tugom u glasu govore o bivšem evropskom prvaku koji je prije par godina dotakao dno i skoro se ugasio. Avdić vjeruje da je klub na putu ozdravljenja s ljudima koji ga trenutno vode, a tome svjedoče i posljednji rezultati KK Bosna Royal, kluba koji zauzima prvo mjesto u ovoj sezoni domaćeg prvenstva – Ligi 10.

– Nova garnitura ljudi u upravi KK Bosna radi pozitivne stvari, a pomogli su im poslovni prijatelji u KK Royal s kojim je Bosna ušla u poslovnu simbiozu. Preuzeli su klub u ogromnim dugovanjima a samim time i veliko breme. Bosnu uvijek doživljavaju velikim klubom zbog njene zaostavštine, ali ljudi u Sarajevu su u zabludi da će neko doći i dati pare da se Bosna vrati u život. Važan segment rada kluba mora biti omladinska škola u kojoj treba da nastaju novi Bosnini košarkaši, a klub zatim mora da im ponudi odgovarajuće uslove za rad. To je proces za koji će trebati mnogo vremena – smatra Avdić.

Tolj je uvjeren da se Bosna, ali i ostali klubovi u BiH moraju u potpunosti okrenuti omladinskom pogonu i mladim igračima, te da je angažovanje veterana pogrešan način rada.

– Dobro je što se neke pozitivne stvari dešavaju unutar i oko Bosne, ljudi u upravi vjerovatno klubu žele najbolje. Ipak, moje mišljenje je da se klub u potpunosti mora okrenuti podmlatku, bez angažovanja iskorištenih i vremešnih igrača. Vjerujem da je razvijanje omladinskog pogona u bh. klubovima jedini način oporavka bh. košarke, na klupskom i reprezentativnom nivou – objasnio je bivši košarkaš.

Ostaje vidjeti kojim principom rada će se voditi nova garnitura čelnika Košarkaškog saveza BiH, kojima nakon perioda turbulencija predstoji pokušaj stabilizacije i normalizacije odnosa u krovnoj košarkaškoj kući BiH. Seniorska selekcija BiH u narednom periodu treba dobiti novog selektora, a čelnici saveza kao najveću želju ističu košarkaškog velikana Svetislava Pešića, koji je u karijeri bio svjetski i evropski prvak i mogao bi biti idealno dugoročno rješenje za mladu bosanskohercegovačku reprezentaciju.