Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Dvostruki svjetski prvak priprema se u BiH: Nigdje kao na Ramskom jezeru

Damir_Martin_pripreme_Ramsko

Damir Martin hrvatski veslač, dvostruki svjetski i evropski prvak te osvajač srebrnoga odličja na Olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu, ovih dana priprema se na Ramskom jezeru, za Svjetsko prvenstvo koje će biti održano u Floridi.

Martin je u intervjuu za Fenu kazao kako je ovo već treća godina kako dolazi na pripreme na Ramsko jezero, te da je svake godine urodilo plodom, pa je odlučio i ove godine pripremati se u Rami.

– Ima sigurno i u Hrvatskoj jezera koja su dobra za pripremu i dobra za veslati, ali ovakva infrastruktura kao što je u Rami, blizina spavanja, teretane, prostorije za čuvanje čamaca, to je sve unutar sto metara, a vodena površina je jako dobra, često mirna bez valova, što nama godi, a to ni u Hrvatskoj, a bome nigdje u svijetu nema da je sve tako blizu i sve toliko dostupno – kazao je Martin.

Martin već tri sedmice aktivno trenira na Ramskom jezeru za svjetsko prvenstvo koje ga očekuje, a već je odradio tri sedmice treninga na Prelogu kod Čakovca.

– Dnevno imam po dva treninga. Ujutro imam prvi trening od pola devet do jedanaest sati, a popodne radim trening snage u teretani ili veslanje, a pored tog nekada iskombiniramo i treći trening, a to je bicikl ili plivanje – dodao je Martin.

Razgovarajući o perspektivi toga sporta u Bosni i Hercegovini, Martin je kazao kako je poznato da je Bosna i Hercegovina, a posebno južni dio, poznat po kršnim momcima i stasitim ženama, što je vrlo bitno u veslanju.

– Masa i veličina čovjeka je vrlo bitna u veslanju, tako da ovdje sigurno ima dobar genetski potencijal da bude dobrih veslača, a imaju i izvrstan veslački centar na Ramskom jezeru, te izvrsne veslačke uslove. Možda samo još nabaviti malo čamaca, kako bi djeca mogla kvalitetnije trenirati, ali mislim da je ovdje “prva liga” za razvijanje veslačkog sporta.

Ove godine Svjetsko prvenstvo se održava 24. septembra na Floridi u mjestu Sarasota, a finalna utrka biti će 1. avgusta. Martina svakako očekuje težak posao, ali ako se sagleda njegov dosadašnji rad i postignuti rezultati, ni ovoga puta dobar rezultat sigurno neće izostati.

– Znam da nisam onako dobar kao što sam bio za Rio, ali za finale ću vrijediti. Želim odraditi svaku utrku najbolje što mogu i dati sve od sebe, a vjerujem da će to biti dovoljno za finale – poručio je Martin.

O samom projektu prekogranične suradnje “Rama”, doznali smo od njegova trenera Srećka Šuka, koji je kazao kako njega posebno veseli činjenica kako to nije bila jedna slučajna akcija, koja se dogodi jednom pa nikad više, nego što je to preraslo u tradiciju.

– Već četiri ili pet godina se na ovom mjestu održavaju regate, na koje dolaze djeca iz Dalmacije, centralne Hrvatske i ostalih djelova, što je veoma važno. Također, 2014. godine na Ramskom jezeru pripremali su se i Australci za Svjetsko prvenstvo do 23. godine. Veslački klub ‘Rama’ živi, ima potencijala za dalje, i tu se, za razliku od drugih sredina, gdje ima i sličnih takvih uslova, vidi koliko je važan ljudski faktor. Ne smije se predati, na tome se mora ustrajati i od toga ima kruha, a nadam se kako će to u budućnosti donijeti i malo bolje slike o Rami, a moguće da jednog dana dođemo i do te čuvene ‘turističke kote jezera’, da se preko ljeta zadrži vodostaj jezera. Onda će, siguran sam, dolaziti ljudi ne samo iz ostatka Europe nego i sa strane – istaknuo je Šuk.

Dodao je kako već sada imaju ponovno upita od Australaca, kao i od Kanađana.

– Njima odgovara da dođu na dva mjeseca, ovdje na Ramsko jezero, jer ne da im se ići kući, i zbog toga traže centar gdje imaju sve uslove. Damir je već prethodno kazao kako Ramsko jezero ima komparativne prednosti jer se na jednome mjestu nalazi sve što treba, a prije svega, vodeni uslovi, dobra prehrana, čista priroda, gostoljubljivost, a to što nije ovo mjesto neki veliki centar ili velegrad, gdje ima puno dodatnih sadržaja, možda je čak i bolje, jer se više posvete veslanju i naprave dobar posao, zbog čega su i došli – zaključio je Šuk.