Davne 1784. godine
Znate li ko je i zašto prvi put uveo pomicanje kazaljki na satu?
Podsjećamo vas na to koje države pomiču kazaljke na satu te tko je, kada i zašto započeo s time
Kada u nedjelju otkuca 2 sata, kazaljke ćemo pomaknuti sat vremena unaprijed i preći na ljetno računanje vremena. U sjevernoj Zemljinoj hemisferi ljetno vrijeme obično započinje zadnje sedmice u martu ili prve u aprilu, a završava zadnje u oktobru.
Prvi je na ideju o ljetnom računanju vremena došao jedan od utemeljitelja SAD-a Benjamin Franklin 1784. kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane. Zamisao je provedena u djelo u Njemačkoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., kako bi se dužim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. Primjer je iste godine slijedila Velika Britanija.
Smanjivanje izdataka za električnu energiju tako da se koristi što više dnevnog svjetla jedna je od osnovnih zadaća, objašnjava se, pomicanja kazaljki sata i uvođenja ljetnog računanja vremena. U sjevernoj hemisferi ono započinje zadnje sedmice u martu ili prve u aprilu, a završava zadnje u oktobru, kada se kazaljke vraćaju sat vremena unazad.
Velik dio zemalja tropskog pojasa nikada nije koristio ljetno računanje vremena jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu, pa ima i dovoljno dnevnog svjetla. Kazaljke se zato ne pomiču u većini zemalja Afrike i Južne Amerike dok su neke od gospodarski najjačih zemalja, poput Kine i Japana, koristile ljetno računanje, ali su odustale od toga.
Rusi ne pomiču kazaljke na satu od 2014., kada su se odlučili zadržati na ‘trajnom zimskom računanju vremena’, a te godine u ovoj zemlji s devet na 11 povećan je i broj vremenskih zona.
Ljetno računanje vremena najviše koristi državama koje su udaljenije od ekvatora, a koristi ga oko 70 zemalja. Većina članica EU-a uvela je ljetno računanje vremena 70-ih godina prošlog stoljeća.Uz nekoliko prekida krenulo se u sezonsko pomicanje kazaljki sata 1983. godine na području bivše Jugoslavije te je BiH s tom praksom nastavila i nakon osamostaljenja. Od 2002. godine Europska unija odredila je zadnju sedmicu marta kao početak i zadnju sedmicu oktobra kao završetak ljetnog vremena, a iznimka u Europi je Island.
Za dvije godine opet bi se sve moglo promijeniti jer su europarlamentarci odlučili da bismo 2021. mogli posljednji put pomicati kazaljke u Europskoj uniji. No svaka će država članica imati pravo odlučiti kojoj će zoni pripasti. One članice EU-a koje odluče zadržati ljetno računanje vremena zadnji put će tako pomaknuti sat posljednje sedmice u martu 2021., a one koje žele zadržati standardno (zimsko) računanje zadnji put će prilagoditi sat posljednje sedmice u oktobru 2021., navodi se u nacrtu zakona koji je podržalo 410 europarlamentaraca, 51 je bio suzdržan, a 192 njih protiv.
