Zemlja uskoro neće moći da hrani ljude
Zemlja neće moći da nahrani sve veće apetite sve bogatije i pohlepnije ljudske populacije, upozoravaju naučnici.
Civilizacija ima još 30 godina da odluči šta će preduzeti kada je riječ o životu planete, navode stručni časopisi.
Naučnici podsjećaju da je 1970. godine svaki četvrti stanovnik (25 odsto) svijeta bio pothranjen.
Danas taj postotak uključuje samo deset odsto globalne populacije, a životni vijek je, u isto vrijeme, duži za 11 godina.
Stotine miliona ljudi u Aziji, Južnoj Americi i Africi izašlo je iz siromaštva. Iako su milioni i danas siromašni, takav porast bogatstva u istoriji nije zabilježen.
Danas na svijetu živi oko 7,6 milijardi ljudi, a naučnici predviđaju da će se do 2050. godine taj broj popeti na deset milijardi.
Populacija će nakon toga stagnirati, pa će se rađati onoliko djece koliko je dovoljno da se nadoknadi postojeći broj stanovnika Zemlje.
Prema ekonomistima, svjetski ekonomski rast trebalo bi da se nastavi, što znači da će znatan postotak od tih deset milijardi ljudi pripadati srednjoj klasi.
Pitanje je kako prehraniti sve te ljude i njihove apetite, a da planeta potpuno ne bude uništena.
Institucije širom svijeta svoje razumijevanje ekoloških problema današnjice većinski zasnivaju na zamislima dvoje ljudi: Williama Vogta i Normana Borlauga.
Vogt je začetnik modernog ekološkog pokreta i otac “apokaliptične ekologije”, to jest vjerovanja da će ljudska potrošnja i rast populacije dovesti do kraha globalnih ekosistema.
Prema Vogtu, bogatstvo nije najveće dostignuće, već najveći problem. Ako ljudi budu nastavili da uzimaju više nego što Zemlja može dati, doći će do globalnog propadanja.
Borlog je osnovao “tehno-optimizam”. Prema toj ideologiji, iz trenutnog položaja ljude mogu izbaviti samo nauka i tehnologija.
Prema Borlogu, bogatstvo je rješenje svih problema.
Sljedbenici Normana Borlauga nude tehnološka rješenja, dok Vogtovi osuđuju posljedice ljudske nepromišljenosti.
