Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

WWF Adria

Završen COP15, napokon postignut globalni dogovor za prirodu

wwf-adria

Jedno od najspornijih pitanja u pregovorima bio je financijski paket za podršku naporima za očuvanje na globalnom nivou, a naročito u zemljama u razvoju

Iako dvije godine kasnije nego što je planirano, a zbog kašnjenja prouzrokovanih pandemijom koronavirusa, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pozdravlja usvajanje Sporazuma Kunming-Montreal, kojim se svijet obvezuje na zaustavljanje i poništavanje gubitka biološke raznolikosti do 2030. godine, globalni cilj koji je pohvaljen kao ekvivalent klimatskom 1,5°C.

Cilj sporazuma, koji je usvojilo 196 zemalja potpisnica UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti, je da se očuva najmanje 30 posto kopna, slatke vode i oceana na globalnom nivou, poštujući prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica i priznajući doprinose autohtonih i tradicionalnih područja u odnosu na grupni cilj, navodi se u saopćenju WWF Adrije.

Međutim, WWF upozorava da bi cilj sporazuma o preokretu gubitka bio raznolikosti do 2030. mogao biti potkopan ako se na nacionalnom nivou ne riješi slaba retorika u kritičnim područjima kao što su zaštita netaknutih ekosustava i rješavanje neodržive proizvodnje i potrošnje.

“Konačno na međunarodnom nivou imamo hvalevrijedan pomak! Ovaj sporazum će u velikoj mjeri pokrenuti ostvarivanje ranije zadatih planova o očuvanju biljnog i životinjskog svijeta na planetu. Sada se trebamo ozbiljno prihvatiti posla na nacionalnom nivou i uvesti načela iz sporazuma u zakonodavstvo naše zemlje. Tako ćemo pokazati nedvosmislenu odluku da očuvamo zdravu prirodu i zdravlje svih nas,” kaže izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Jedno od najspornijih pitanja u pregovorima bio je finansijski paket za podršku naporima za očuvanje na globalnom nivou, a naročito u zemljama u razvoju.

WWF stoga pohvaljuje posvećenost vlada da ukinu subvencije štetne za prirodu i predanost znatnom i progresivnom povećanju financijskih sredstava iz svih izvora do 2030. mobilizirajući najmanje 200 milijardi američkih dolara godišnje. To predstavlja otprilike udvostručenje u odnosu na početnu vrijednost iz 2020. Veliko postignuće također je obveza da se u ove svrhe osigura 20 milijardi dolara u međunarodnim financijskim tokovima do 2025. i 30 milijardi do 2030.

“Brine činjenica da se nije dovoljno precizirala financijska podrška nerazvijenim i zemljama u razvoju. Tu se nismo značajno odmakli od zaključaka usvojenih na nedavno održanom COP27 u Egiptu. Potrebno je uložiti veliko znanje i ogromna sredstva da bi se makar zaustavio gubitak prirode i živjelo u skladu s njom. Znanje imamo, a sigurna sam da će poslije ovog COP15, vlade svih zemalja popustiti pod pritiskom i brzo pronaći rješenje za konkretnu financijsku podršku,” dodaje Kaluz.

Prvi korak je da zemlje ispune Sporazum Kunming-Montreal. Zemlje moraju ažurirati nacionalne strategije biološke raznolikosti i akcijske planove kako bi ih uskladili s globalnim ciljem preokreta gubitka bioraznolikosti do 2030. godine.

“Pogled je usmjeren i ka EU. Već sutra, na sastanku ministara zaštite okoliša EU, države članice moraju djelovati u skladu s duhom Montreala i izraziti svoju nedvosmislenu podršku prijedlogu Komisije da se do 2030. obnovi najmanje 20 posto kopna EU i najmanje 20 posto morskih područja EU”, zaključila je Kalauz.