Zašto muškarci puštaju bradu?

Djeca, žene i mnogi muškarci normalno žive i bez nje. No, prošećite ulicama ovih dana i opazit ćete dlakama obrasla lica, svih oblika i veličina – od dizajniranih jednodnevnih do brkova modeliranih voskom i hipsterskih brada. Kad vidimo muškarca koji polaže na svoj izgled, lako je zaključiti da takvi jednostavno traže partnericu. Ali, recentno istraživanje o bradama i glasovima pokazalo je kako su brade vjerovatno bar djelomično evoluirale da bi pomogle muškarcu u isticanju među pripadnicima istog spola.

U komparaciji s muškim i ženskim jedinkama ostalih primata, muškarci i žene obično izgledaju veoma različito – unekoliko zahvaljujući muškim bradama. U razlikama između našeg “jačeg” i “ljepšeg” spola, objašnjenje se najčešće pripisuje evoluciji kroz seksualnu selekciju – proces što favorizira značajke koje povećavaju mogućnost parenja. Zanimljivo je da žene ne djeluju toliko zainteresiranima za brade. Dok su neke studije dokazale kako one vole trodnevnu ili čak pozamašno dugu bradu, po drugima preferiraju uredno obrijana lica. Nedostatak konzistentnog odgovora znači da ne možemo zaključiti kako brade evoluiraju jer su privlačne ženama.

Istraživači stoga sugeriraju da je odgovor u drugom tipu seksualne selekcije. Za reprodukciju, najčešće nije dovoljno biti atraktivan. Također se morate takmičiti s istim spolom u prilikama. Zgodan, ali sramežljiv dečko u uglu kafića nema šanse pored dominantnijih tipova. Brade im evidentno u tome pomažu. Muškarčeva sposobnost puštanja brade nije usko povezana s nivoom testosterona. Unatoč tome, brojne studije pokazuju da i muškarci i žene percipiraju bradate kao starije, jače i agresivnije od ostalih. A dominantniji muškarac može dobiti više prilika pored ostalih rivala.

To je nešto što “drži vodu” u moderno doba i kroz istoriju. Dominacija može omogućiti neki prečac do prilika za snubljenje: tako je genetski dokazano da su 8% muške populacije u današnjoj Aziji potomci Džingis-kana i njegove porodice. Studija Nigela Barbera (sasvim prigodnog prezimena) povezuje britansku modu u bradama između 1842. i 1971. s omjerom muškaraca i žena na tržištu vjenčanja. Utvrđeno je da u vremenima s većom proporcijom samaca koji se takmiče za manji broj žena, brade i brkovi postaju moderniji.

Brade nisu jedina osobina što može izraziti premoć – isto je s glasom. Ljudi naginju glasati za lidere dubljeg glasa, pa ih tako tokom izbora kandidati snižavaju ako misle da su dominantniji od oponenta. Kao i brada, boja glasa također jednostavno razlučuje muškarce i žene. U pronalaženju traga do evolucijskog porijekla brada i glasova postavljeno je testno pitanje kakvi su muški primjerci atraktivniji, dominantniji ili oboje. Po 20 muškaraca i žena zamoljeno je da ocijene dominaciju i atraktivnost šestorice na video-prilozima u četiri prilike kada su pustili bradu. Potom je pomoću kompjuterskog softwarea kreirano četiri verzije svakog videa gdje su muški glasovi izmijenjeni da zvuče više ili dublje.

Utvrđeno je da su dublji muški glasovi ocijenjeni atraktivnijima. Jako duboki ili previsoki nisu toliko popularni. Suprotno tome, muški glasovi percipirani su povišeno dominantnim što su niže oktave. Brade ne utječu konzistentno na mušku atraktivnost, ali oni koji su je pustili smatrani su dominantnijima od ostalih – u skladu s prethodnim istraživanjem.

Utrka u privlačenju partnera i kompeticiji s ostalima ne odnosi se isključivo na brade i glasove. Prosječan muškarac također smatra da njegovo tijelo mora biti mišićavije od onoga što žene priznaju da vole, isto kao što one vjeruju kako trebaju biti vitkije i nositi više make-upa negoli im oni kažu. Nismo uvijek najbolji u prosudbi što suprotni spol smatra zavodljivim, ali možda je djelomice tako jer naši instinkti prekompetitivni međusobno, više nego usmjereni na privlačenje partnera.

Naravno, većina navedenih istraživanja nastala je na zapadu. Upotreba make-upa, prosječna građa tijela, pa čak i nošenje brade enormno se razlikuju po svijetu – znači, drugdje bismo dobili drukčije odgovore. Zaključak je da, bilo da je riječ o bradi ili čemu drugome, često vidimo dotični obrazac rivalstva što dovodi do razlika u izgledu.