Zašto jedemo više kada je hladno?

Naša potreba da zimi jedemo veće i kaloričnije obroke ne dolazi samo iz potrebe da se zagrijemo, već je i u direktnoj vezi s nedostatkom sunčeve svjetlosti.

Sunce utiče na naš apetit, lučenje hormona, normalan ritam budnosti i sna i dobro raspoloženje. Sunce, takođe, utiče na stvaranje serotonina koji se noću pretvara u melatonin.

Kada sunčeve svjetlosti nema, organizam pokušava da taj nedostatak nadoknadi supstancama koje nam pričinjavaju užitak kao što su šećer i kofein, koji podstiču lučenje serotonina kao i alkohol, koji stimuliše njegovo lučenje u večernjim satima. Serotonin nam stvara osjećaj prijatnosti i zadovoljstva što je potrebno tokom kratkih i sumornih jesenjih i zimskih dana.

Prema riječima Ulrike Goender, autorice knjige “Ishrana”, apetit nije stvar razuma, već biološka potreba. Jasno, to ne znači da se prepustimo potrebi da jedemo slatkiše u neograničenim količinama, ali svakako treba slušati organizam koji nam jasno poručuje šta i kada treba našem tijelu.