Zašto je potrebno izbjegavati ribu sumnjivog porijekla?
Riblje meso je jedno od omiljenih namirnica zagovarača zdrave kuhinje zbog veoma bogatog sadržaja omega-3 masnih kiselina, proteina, vitamina D , te zbog izrazito niske količine masnoća. Pomaže u prevenciji niza oboljenja, kao što su kardiovaskularne tegobe, depresija, autoimune bolesti, astma kod djece, a pokazala se i kao važan faktor u razvoju djece.
Međutim, ribu kao namirnicu treba pažljivo birati, jer pojedine vrste, posebno one sumnjivog porijekla, sadrže element koji je posebno štetan za ljudski organizam – živu. Nakon što riba unese živu, ona se veoma brzo veže za proteine u njenom tijelu koje lančano u svojoj prehrani unose i krupnije ribe, a naposljetku i čovjek. Živa u riblji organizam dospijeva uglavnom kroz vodu i hranu koji su zatrovani ovim elementom putem industrijskog otpada koji se nalazi u vodi u kojoj ribe borave. S tim u vezi Jadransko more, iz kojeg dolazi velika količina ribe koju konzumiramo, važi za jedno od najčišćih, a samim tim i najbezbjednijih izvora morskih proizvoda. Kroz riblju hranu se mogu unijeti i druge štetne tvari, kao što su pesticidi, živini spojevi, industrijska hemikalija polihlorisani bifenil i drugi, no živa prednjači kao otrovna tvar putem koje se najviše ljudi otruje konzumirajući riblju hranu. Iako je trovanje živom moguće iz drugih izvora, najčešći uzrok kod trovanja putem ishrane je putem konzumacije morske hrane, prvenstveno ribe.
Vrste ribe sa neprovjerenim kvalitetom i neutvrđenim porijeklom za koje je utvrđeno da mogu sadržavati najveće koncetracije žive su, između ostalih, sabljarka, skuša, tuna, lubin, som, bakalar i jegulja. Postoje i druge vrste, ali ove navedene su najprisutnije na trpezama u ovoj regiji. I ekskluzivni kavijar, koji se pravi od riblje ikre, može također biti otrovan, pa se u njemu mogu pronaći pesticidi, teški metali kao što je živa i druge hemikalije.
Neposredni simptomi trovanja organskom, metil-živom uključuju oštećenje perifernog vida, trnenje ruku, stopala i područja oko usta, nedostatak koordinacije, oštećenje govora i sluha i slabost mišića. Postoji i mogućnost trovanja elementarnom i neorganskom živom. Trovanje elementarnom živom nastaje usljed udisanja kapljica žive putem zraka i tada nastaju simptomi poput metalnog ukusa u ustima, povraćanje, otežano disanje, jak kašalj i otečene, krvave desni. U zavisnosti od količine udahnute žive, može doći do oštećenja pluća, pa čak i smrti. S druge strane, neorganska živa je otrovna kada se proguta, što dovodi do gorućeg osjećaja u stomaku, te povraćanja i krvave dijareje.
Živa ima veoma štetan efekat na centralni i periferni nervni sistem čovjeka. Simptomi uključuju drhtavicu, nesanicu, gubitak pamćenja, neuromuskularne efekte kao što su grčevi, glavobolje i motornu disfunkciju. Poznat je posebno štetan utjecaj ribe tokom trudnoće, jer je poznato da metil-živa može oštetiti bebin mozak.
Evidentno, postoji jako mnogo zdravstvenih razloga zbog kojih je potrebno obratiti pažnju na izbor ribe i njeno porijeklo. Ribu je potrebno kupovati od provjerenih dobavljača, te znati iz kojih krajeva potiče. Neke vrste riba sadrže više žive nego druge, pa je i to jedan od faktora na kojeg je potrebno obratiti pažnju. Ova regija je u izvjesnoj prednosti i što se tiče blizine Jadranskog mora koje je vodena površina iz kojeg dolazi riba besprijekorne kvalitete i bez opasnosti po naše zdravlje.
