Zašto je drugi val koronavirusa stresniji od prvog?

Nakon strogih karantina širom svijeta u prvom polugodištu ove godine, činilo se da s ljetom stvari kreću nabolje – ograničenja su ublažena, a broj zaraženih korona virusom počeo je padati.

Ali, virus nije nestao, niti je igdje otišao.

To je sada u potpunosti jasno, jer su mnoge zemlje ušle u drugi val zaraze, pa tako i u nova zatvaranja.

Nezavisno o tom šta to znači fizički, takve “naprijed-nazad” promjene između popuštanja i zatezanja mjera naprežu psihu, kaže njemačka psihoterapeutkinja i spisateljica Mirriam Priess.

Ističe da što se češće to događa pritisak raste, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Moguća pojava fizičkih bolesti

Pojedinci mogu prepoznati kad ih pandemija pogađa više nego što bi trebalo, odnosno osjetiti kad im je nivo stresa na vrhuncu.

Na bihevioralnom nivou to znači povlačenje iz društvenog života i izolaciju, a na emocionalnom nivou su karakteristični nemir, strah i napetost, kazala je Priess.

Emocionalna iscrpljenost i bezvoljnost mogu se dodatno produbiti što stres duže traje, upozorava Priess.

I imunološki sistem može biti pogođen stresom, što kod nekih može rezultirati pojavom fizičkih bolesti.

Preiss kaže da u takvoj situaciji treba ojačati odnos sa samim sobom, svakodnevno preispitivati vlastite osjećaje i zapitati se šta možemo konkretno učiniti da se osjećamo bolje.

Suočiti se sa situacijom

Savjetuje da obratimo pažnju na to kako reagiramo na smetnje i da se savjetujemo s ljekarom prije nego što one postanu veći problem.

Dodaje da nije rješenje pokušati u potpunosti zaboraviti da se oko nas zbiva pandemija, već je bolje suočiti se sa situacijom i nastojati razmišljati realno.

Kriza s korona virusom dotiče i podsvjesne strahove ljudi i njihove nerazriješene krize, podsjeća Priess.

Suočeni su sa starim, neprocesuiranim osjećajima, koji zapravo nemaju ništa s aktuelnom situacijom.

Biti toga svjestan i aktivno odgovoriti ključ je u nošenju s takvim stresom, kaže njemačka stručnjakinja.