Zaštitne rukavice: Lažni osjećaj sigurnosti

U supermarketima, na pijacama i u svakodnevnom životu sve je više ljudi koji nose jednokratne rukavice kako bi se zaštitili od visoko zaraznog koronavirusa SARS-CoV-2. Ove zaštitne rukavice su već sedmicama rasprodate po apotekama širom svijeta, piše Deutsche Welle.

Do zaraze koronavirusom dolazi kapljičnom infekcijom, na primjer kašljanjem ili kihanjem ali i direktnim kontaktom: ako dodirnete neki predmet, patogeni dospiju do vaše ruke. Ako rukom dodirnete lice, oči, nos ili usta, virusi će se prenijeti u vaš organizam.

Rukavice za jednokratnu upotrebu koriste se u hirurgiji ili ambulantama, ali one štite ruke samo od krvi ili drugih tjelesnih tekućina. Zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima pružaju samo na kratko.

Zapravo je materijal rukavica za jednokratnu upotrebu porozan a što ih duže nosite, patogeni lakše prodiru u navodni zaštitni omotač. To je jedan od razloga zašto medicinsko osoblje nakon upotrebe medicinskih rukavica pažljivo pere i dezinficira ruke. No, ova higijenska pravila, i to se izričito kaže, u medicini ipak ne mogu zamijeniti rukavice za jednokratnu upotrebu.

Zavaravajuća zaštita

Rukavice za jednokratnu upotrebu, napravljene od vinila, lateksa ili nitrila, daju osjećaj sterilnosti, ali taj osjećaj sigurnosti zavarava. Iako mnogi paze da sa rukavicama za jednokratnu upotrebu ne dodirnu lice, to se događa nehotično i prilično često.

Čak i kada na rukama imaju jednokratne rukavice dok koriste svoje mobitele ili stavljaju ruke u džep, oni patogene šire a da to ni ne primjećuju. A za virus je nebitno da li će ući u tijelo sa ruke u ili bez rukavice.

U skladu s tim, ljekari ne samo što hitno upozoravaju na varljivi osjećaj sigurnosti, već ističu da rukavice za jednokratnu upotrebu mogu čak povećati rizik od infekcije. Jer koža se vrlo brzo počinje znojiti u takvim rukavicama. A topla, vlažna klima idealno je okruženje za bakterije i viruse svih vrsta.

„Prestanite nositi medicinske rukavice. Ta higijenska mjera je svinjarija velikih razmjera!” Ovu je rečenicu doktor opšte prakse Marc Hanefeld objavio na Twitteru i Facebooku. „Bakterije se raduju što se mogu brzo razmnožavati u toploj i vlažnoj rukavici”. Najkasnije nakon skidanja medicinskih rukavica imate na rukama odvodni kanal za prenos klica, ukoliko odmah ne dezinficirate ruke. Čestitamo “, upozorava ovaj njemački doktor iz Bremervörde-a.

Pulmolog i internista dr. Jens Mathews je u intervjuu za SWR rukavice za jednokratnu upotrebu nazvao “prediljom” koronavirusa. Ne samo što ne nude zaštitu, već su i kontraproduktivne. U vrlo kratkom vremenu rukavica za jednokratnu upotrebu sakupi mnogo više bakterija i virusa na ruci od svježe oprane ruke, kaže Jens Mathews.

Godinama je prof. Ojan Assadian, predsjednik Austrijskog društva za bolničku higijenu (ÖGKH) upozoravao na zloupotrebe rukavica za jednokratnu upotrebu. „Ljudima bez medicinske obuke ne bih ni preporučio da nose zaštitne rukavice u svakodnevnom životu. Potrebna je određena stručnost i praksa da se skinu takve rukavice na način da mikroorganizmi ne ostanu na njima ili da se ne razmažu po rukama, ručnom zglobu ili laktu”, objašnjava ovaj higijeničar i infektolog u intervjuu stručnom časopisu pflege-online.de.

Ispravno odlaganje

Onaj ko sebe i svoje bližnje želi zaštititi od virusa korone, trebao bi se pridržavati poznatih higijenskih mjera zaštite (temeljito prati ruke sapunom, držiti distancu, ostati kod kuće …) i odustati od rukavica za jednokratnu upotrebu.

Ako ipak i dalje koristite, morate ih pravilno odlagati nakon upotrebe, a ne – kao što se to u ovom trenutku nažalost često događa – nepažljivo bacati.

Baciti polovne rukavice za jednokratnu upotrebu gdje stignete ili ih bez razmišljanja ostavljati u kolicima za kupovinu je nemarno i antisocijalno. One se moraju odlagati, kao i upotrijebljene maske za disanje, u zatvorenoj vreći s ostatkom otpada, preporuka je koja dolazi od Instituta Robert Koch.