WHO: Duhan zagađuje život na našoj planeti

Duhan je prijetnja po zdravlje svakog živog bića na planeti. Pun ciklus uzgoja, rasta, proizvodnje, potrošnje i otpadaka duhana truje vazduh, vodu i cijeli ekosistem.

Na Svjetski dan bez duhana 2022, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ističe najnovije činjenice o štetnosti duhana po životnu sredinu i razotkriva napore duhanske industrije da „ozeleni“ svoju reputaciju lažno deklamirajući svoje proizvode kao ekološki prihvatljive.

U cijelom svijetu, duhan odnese više od 8 miliona života godišnje. Doprinosi prevalenciji opasnih nezaraznih bolesti (NCD) kao što su kardiovaskularne bolesti, hronične respiratorne bolesti, rak, dijabetes i mnoge druge.

„Znamo da duhan ubija one koji ga koriste, ali šteta ne potiče samo iz duhanskog dima. Svake godine se 4,5 triliona opušaka cigareta odbaci u životnu sredinu, koji oslobađaju preko 7.000 hemikalija – od kojih su 70 poznati kancerogeni. Opušci zagađuju trotoare, parkove i, na kraju, vodene puteve, gdje truju život u moru”, rekao je dr Hans Henri P. Kluge, regionalni direktor SZO za Evropu.

Zbog uticaja na životnu sredinu, duhan je od problema na nivou pojedinca prerastao u globalni problem. Duhan ne samo da šteti pojedincima koji ga koriste i onima oko njih, već predstavlja prijetnju održivom razvoju. Stoga, kontrola duhana zahtijeva holistički pristup i cjelokupan angažman vlade i društva.

„U Bosni i Hercegovini više od 30% odraslih su aktivni pušači. Dobra vijest je da smanjenjem stope konzumiranja duhana, zemlja može stvoriti zdravije okruženje za sve, što pozitivno utiče i na ekonomiju”, izjavio je dr Erwin Cooreman, specijalni predstavnik SZO u Bosni i Hercegovini.

Još jedna strana duhanskog dima: kako duhanska industrija šteti životnoj sredini Šteta koju izaziva proizvodnja duhana i otpad je skrivena opasnost po životnu sredinu:
• Proizvodnja duhana odgovorna je za skoro 84 miliona tona emisija CO2 godišnje. To je kao da se u svemir lansira 280.000 raketa.
• Za ciklus proizvodnje jedne cigarete potrebno je približno 3,7 litara vode. Prosječan pušač mogao bi da uštedi do 74 litre vode dnevno ako bi prestao da puši.
• Poljoprivrednici koji sade, uzgajaju i beru duhan mogu u toku dana apsorbovati količinu nikotina koja se nalazi u čak 50 cigareta, a uz to se izlažu i otrovnim pesticidima. Posljedica su bolesti koje pogađaju ne samo njih, nego i njihove porodice: tumori, genetske promjene, poremećaji krvi, neurološke poremećaje, endokrine poremećaje i impotencija.
Kad već govorimo o prljavštini: šta stoji iza „zelenih” odnosa sa javnošću duhanske industrije
Da bi popravila svoju reputaciju i prikazala se kao ekološki prihvatljiva, duhanska industrija koristi taktike zavaravanja. Podaci kojima se služi i njene marketinške aktivnosti umanjuju posljedice uzgoja duhana na životnu sredinu i uvjeravaju javnost da proizvodnja duhana nije štetna.

„Istina je da je, od početka do kraja, životni ciklus duhana u velikoj mjeri zagađujući i štetan proces, koji dovodi ionako krhke ekosisteme u opasnost i ugrožava razvoj sadašnjih i budućih generacija širom svijeta. Moralni je imperativ omogućiti našoj djeci da odrastaju bez opasne izloženosti duhanu i obezbijediti im čisto, zaštićeno i bezbjedno okruženje“, rekla je dr Nino Berdžuli, direktorica Odjeljenja državnih zdravstvenih programa pri SZO/Evropa.

Na ovaj Svjetski dan bez duhana, SZO poziva širu javnost, kreatore politike, civilno društvo, akademsku zajednicu i druge partnere da:

• korisnicima duhana daju još jedan razlog da prestanu da ga koriste
• naglašavaju da prestanak konzumacije duhana povoljno utiče na zdravlje i životnu sredinu • podrže zabranu plastike za jednokratnu upotrebu, u koju spadaju opušci cigareta i plastične kese koje se koriste za nikotinske proizvode, i bezdimnog duhana i elektronskog otpada • uvedu porez na životnu sredinu na duhanske proizvode i procese distribucije, širom lanca snabdijevanja za emisije ugljenika, zagađenje vazduha i druge ekološke namete
• informišu javnost o taktici „ozelenjavanja” koju koristi duhanska industrija
• podrže proizvođače duhana da pređu na proizvodnju alternativnih, održivih usjeva • podrže uvođenje sveobuhvatne politike kontrole duhana
Vrijeme je da kažemo NE duhanu da bismo imali zdraviju planetu i zdravije ljude.