Tradicija
Uz čimbur od 1.000 jaja u Zenici proslavili dolazak proljeća
“Jaje je simbol života, a mi pravimo čimbur sa srijemošom, koji, također, ima svoje značenje, kao proljetna hrana. Medvjed, kada izađe iz zimske jazbine, prvo se nahrani srijemošom pa ostalo, a mi jedemo i srijemoš i jaja, da nam bude bolji ugođaj. Naravno, ima i čorbe, mesa…”, rekao je Štaka
Desna obala rijeke Bosne kroz Zenicu danas je mjesto susreta nekoliko hiljada stanovnika tog grada i njihovih gostiju na tradicionalnoj “Čimburijadi”, koju je svečano otvorio zenički gradonačelnik Fuad Kasumović.
Kasumović je podvukao kako se radi o “stogodišnjoj tradiciji u Zenici”, a narod “bez običaja i tradicije nije narod”.
Foto: Fena
– Zahvaljujem se Udruženju građana “Forum građana Zenica”, koji nastavlja ovu tradiciju, uz pomoć Gradske uprave Grada Zenica. Gradska uprava stoji na raspolaganju za sve ono što je zeničko i što će biti zeničko – poručio je Kasumović, koji je na štand “Foruma građana Zenica” stigao u pratnji premijerke Zeničko-dobojskog kantona Amre Mehmedić i resorne ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta Draženke Subašić.
Foto: Fena
Profesor na Filozofskom fakultetu u Zenici doc. dr. Mirza Džananović, koji je jedan od zagovornika uvrštavanja “Zeničke čimburijade” na listu nematerijalne kulturne baštine Federacije Bosne i Hercegovine, države BiH te UNESCO-a, naglasio je kako će taj proces biti samo “formaliziranje faktičkog stanja na terenu” te da će doprinjeti brendiranju Zenice.
– S obzirom da je “Zenička čimburijada” jedan od brendova našeg grada te jedan od važnijih elemenata sveukupnog identiteta Zenice te manifestacija koja ima dugu tradiciju i koja, zapravo, već predstavlja kulturnu baštinu ne samo Zenice, nego i cijele BiH – nekako je logično da se ona i nađe na svim tim listama. Mada, u principu, to će biti samo formalizovanje onoga što mi već imamo na terenu. Kao što rekoh, ona je već naša kulturna baština te nešto od čega se neće odustati baštiniti. Ovo je, možda, jedna od rijetkih stvari oko koje postoji potpuni konsenzus u Zenici, odnosno da “Čimburijada” jeste zenička i da ona treba da opstane – istakao je Džananović i dodao da možda postoje samo različita mišljenja kako treba da se organiziju.
Foto: Fena
Među grupama koje danas uz obalu rijeke Bosne slave dolazak proljeća tradicionalno su i zenički planinari.
– Ja dolazim sa svojim društvom već 40-ak godina, ali sam bio i sa planinarima Planinarskog društva “Željezara” Zenica, čiji sam predsjednik. Društvo je uvelo i svoju tradiciju obilježavanja “Čimburijade”, koja je, za mene, slavlje “smrti zime i rađanje proljeća”.
Foto: Fena
Jaje je simbol života, a mi pravimo čimbur sa srijemošom, koji, također, ima svoje značenje, kao proljetna hrana. Medvjed, kada izađe iz zimske jazbine, prvo se nahrani srijemošom pa ostalo, a mi jedemo i srijemoš i jaja, da nam bude bolji ugođaj. Naravno, ima i čorbe, mesa… – kazao je Štaka, koji je već u pet sati jutros sa svojim društvom zauzeo mjesto uz obalu rijeke Bosne.
Foto: Fena
Sastavni dio “Zeničke čimburijade” je i 8. takmičenje u pripremanju čimbura, regata u organizaciji Sportsko-rekreativnog kluba “Bosna” te prvo proljećno kupanje u rijeci Bosni, u koju će i ove godine zaplivati Zijad Zahirović. Restoran “Salčinović” i ove je godine, po tradiciji, ispekao čimbur od 1.000 jaja, koji je podijeljen gostima manifestacije.
Foto: Fena
Gosti ovogodišnje manifestacije su i studenti iz Zadra (Hrvatska) i Ljubljane (Slovenija), koji se bave istrživanjima ovog zeničkog fenomena.
