UN predstavlja najobimniji izvještaj o klimatskim promjenama u svijetu

Najveći svjetski izvještaj o klimatskim promjenama do sada u kome će biti izložena realnost stanja na planeti, objavljuje se danas.

Studiju je izradio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) – grupa Ujedinjenih nacija (UN) koja je pregledala više od 14.000 naučnih radova.

To će biti najnovija procjena toga kako će globalno zagrijavanje promjeniti svijet u narednim decenijama, javlja BBC.

Naučnici kažu da će to vjerovatno biti loša vijest – ali s “grumenčićima optimizma”.

Stručnjaci za životnu sredinu rekli su da će to biti “veliki poziv na buđenje” vladama za smanjenje emisija štetnih gasova.

Posljednjih godina u svijetu se bijeleže rekordne temperature, bjesne požari i razorne poplave.

Neki radovi koje je proučio panel pokazuju da se neke promjene koje ljudi nenamjerno čine po klimu neće poništiti stotinama ili možda hiljadama godina.

Nalazi IPCC -a, koji će biti objavljeni na konferenciji za novinare danas, takođe će se koristiti tokom velikog samita čiji je domaćin Velika Britanija u novembru.

Samit, COP26, koji vode UN, smatra se kritičnim trenutkom da se klimatske promjene stave pod kontrolu. Lideri iz 196 zemalja će se sastati kako bi pokušali dogovoriti akciju, prenosi Radio Slobodna Evripa.

Alok Sharma, britanski ministar koji vodi samit, rekao je tokom vikenda da u svijetu skoro nestaje vremena da se izbjegne katastrofa – a efekti klimatskih promjena već se dešavaju.

Međuvladin panel okuplja predstavnike svjetskih vlada koji ocjenjuju istraživanja naučnika. To znači da sve vlade prihvataju nalaze.

Posljednji panel održan je 2013. godine, a istraživači kažu da se od tada mnogo stavova učvrstilo.

Ranije su, na primjer, oklevali da ekstremne događaje, poput toplotnih talasa i bujnih kiša, pripišu barem djelimično klimatskim promjenama. U slučaju toplotnog udara u Sjedinjenim Državama u junu, uvjereni su da bi rekli da bi to bilo gotovo nemoguće bez klimatskih promjena.

Kažu da će svijet biti sve topliji.

Takođe će, naročito u sjevernoj Evropi, biti vlažnije, mada će se i suše povećati s promjenom vremenskih obrazaca.

Panel je proučavao radove koji pokazuju da će nivo mora nastaviti da raste stotinama ili vjerovatno hiljadama godina zbog toplote koja je već zarobljena duboko u okeanima.

Istraživanja ipak potvrđuju da ako se političari mogu držati globalnog povećanja temperature na 1,5 stepeni Celzijusa, najgore katastrofe se i dalje mogu izbjeći.

Profesor Piers Forster, stručnjak za klimatske promjene s Univerziteta u Leedsu, rekao je da će izvještaj „moći da kaže mnogo više o ekstremima koje danas doživljavamo i da će se moći kategorizirati da su naše emisije gasova staklene bašte uzročnici, a takođe će se pogoršati “.

– Izvještaj će imati dosta loših vijesti o tome gdje smo i kuda idemo, ali tamo će biti i optimizma – rekao je on za LBC .

Jedan od razloga za optimizam koji je spomenuo bio je da još uvijek postoje šanse da se globalno zagrijavanje zadrži na ispod 1,5 stepeni Celzijusa.

Stručnjaci kažu da su uticaji klimatskih promjena daleko ozbiljniji kada je povećanje veće od 1,5 stepeni. Do sada su se globalne temperature popele na 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Pariškim sporazumom o klimi 2015. godine postavljen je cilj da se zadrži povećanje globalne prosečne temperature na najviše 2 stepena Celzijusa i da se pokuša da se ne prekorači 1,5 stepen.