Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

studija pokazala

Stvari se ujutro uistinu čine boljima, a tokom ljeta ljudi su sretniji nego u zimu

Foto: Pixabay

Istraživanje je potvrdilo i ono u što su mnogi ljudi skloni povjerovati, a to je da se za vrijeme ljetnih mjeseci osjećaju sretnije i bolje nego tokom zimskoga perioda.

Kako bi utješili bliske i voljene osobe, mnogi ljudi će im često reći da će “ujutro sve biti bolje”. Naučnici su uspjeli dokazati da je doista tako.

Opsežna studija je pokazala da je jutro doba dana kad se ljudi njačešće osjećaju najbolje.

Istraživanje je potvrdilo i ono u što su mnogi ljudi skloni povjerovati, a to je da se za vrijeme ljetnih mjeseci osjećaju sretnije i bolje nego tokom zimskoga perioda.

Analiza podataka

Stručnjaci su analizirali podatke prikupljene među 49.218 odraslih osoba u sklopu socijalne studije o covidu-19 Sveučilišta u Londonu (UCL), kojom su ispitanici praćeni od marta 2020. do marta 2022.

Rezultati su pokazali da su se ljudi općenito probudili “osjećajući se iznimno dobro, najbolje”, ali su se do ponoći postupno osjećali sve lošije, da bi kazali kako su se tada “osjećali najlošije”, prenosi Hina.

Naučnici su ustanovili i da “postoji i veza između dobrog raspoloženja i određenog dana u tjednu te raspolažu posebno snažnim dokazom o tomu da se ljudi tijekom ljeta i mentalno i fizički osjećaju bolje”.

Rezultate istraživanja britanski su naučnici objavili u stručnome časopisu BMJ Mental Health, uz zaključak: “Općenito, ujutro stvari izgledaju bolje.”

Britanski istraživači smatraju da je studija pokazala kako se promjene, kada su posrijedi mentalno zdravlje i dobrobit, tokom dana mogu objasniti i fiziološkim promjenama povezanim s tjelesnim satom.

“Kortizol ili hormon čija je najvažnija zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa jer regulira raspoloženje, motivaciju i strah, doseže vrhunac nedugo nakon buđenja, a razina mu je najniža kada dođe vrijeme za spavanje”, zaključili su.

Najsretniji utorkom

Naučnici su i primijetili su da je kod većeg dijela ispitanika mentalno zdravlje tokom vikenda bilo podložno promjenama, no stvari su kroz tjedan postale stabilnije.

Za potrebe studije naučnici su pratili oscilacije u mentalnom zdravlju sudionika studije (primjerice simptoma depresije i/ili anksioznosti), oscilacije po pitanju osjećaja sreće, zadovoljstva životom, osjećaja da je život vrijedan truda i oscilacija u pogledu osjećaja usamljenosti.

Ispitanici su odgovarali na ponuđene im upitnike, koji su sadržavali pitanja poput sljedećega: “U kolikoj ste se mjeri osjećali sretno prošli tjedan?”, “Koliko ste zadovoljni svojim životom?” i “U kojoj mjeri osjećate da su stvari koje radite u životu vrijedne truda?”

U obzir su uzeti faktori poput životne dobi, zdravstvenog stanja i toga jesu li ljudi bili zaposleni.

Rezultati su pokazali da su ocjene o sreći, zadovoljstvu životom i o smislenosti života bile veće ponedjeljkom i petkom nego nedjeljom. Istodobno se pokazalo da su ispitanici odgovorili kako su najsretniji utorkom.