Studije pokazuju: Najteži bolesnici razvijaju najjači imunitet na koronavirus

Prošla je godina dana od prvih registrovanih slučajeva zaraze koronavirusom u Evropi. Još uvijek nemamo odgovore na mnoga pitanja o ovom virusu pa niti na ono najvažnije – da li kada se jednom zarazimo koronavirusom to štiti naše tijelo od ponovne infekcije i, ako da, koliko dugo može trajati ovaj imunitet.

Na početku pandemije niko nije imao imunitet na novi koronavirus i znati više o imunitetu presudno je za razumijevanje kako dalje, piše James Gallagher, BBC dopisnik za zdravlje i nauku.

Naš imunološki sistem je odbrana tijela od infekcije i sastoji se iz dva dijela. Prvi dio je uvijek spreman reagovati čim naše tijelo napadne bilo koji vanjski uljez. Poznat je kao urođeni imunološki odgovor koji djeluje tako što izaziva upalne procese i povećava bijela krvna zrnca koja mogu uništiti inficirane ćelije.

Ali ovaj sistem nije specifičan za koronavirus. Neće reagovati tako i neće stvoriti imunitet na koronavirus.

Umjesto toga potreban je stečeni imunološki odgovor. To uključuje ćelije koje proizvode ciljana antitijela koja se zakače za virus kako bi ga zaustavile. Također je otkriveno da i jedna vrsta imune ćelije, koja se naziva T-ćelija, napada ćelije zaražene virusom. Ta reakcija je poznata kao ćelijski imuni odgovor i također može biti ključna.

To zahtijeva vrijeme – studije pokazuju da je potrebno oko 10 dana da se počnu stvarati antitijela, a najteži bolesnici razvijaju najjači imunološki odgovor.

Ako je stečeni imunološki odgovor dovoljno jak, mogao bi ostaviti trajnu “memoriju” na infekciju koja će onda pružiti zaštitu u budućnosti.

Nije poznato hoće li ljudi koji imaju samo blage simptome ili ih uopće nemaju, razviti dovoljno jak stečeni imunološki odgovor.

Razumijevanje uloge T-ćelija još uvijek je u fazi razvoja, ali nedavno istraživanje pokazalo je da ljudi koji na testiranju nemaju antitijela na koronavirus mogu još imati određeni imunitet.

Za osobe koje su pozitivne na antitijela, utvrđeno je da je svaka druga imala T-ćelije koje prepoznaju i uništavaju zaražene ćelije.

– Izgledaju prilično izdržljivo i pronađene su kod gotovo svih ljudi koji su bili izloženi koronavirusu – rekao je profesor Danny Altmann s Imperial Collegea u Londonu.

Memorija imunološkog sistema prilično je slična našoj – neke infekcije pamti dobro, ali i isto tako može zaboraviti druge.

Naš imunološki sistem memoriše ospice. Kada ih jednom prebolujemo stičemo doživotni imunitet (kao što to čini oslabljena verzija MMR vakcine). Međutim, postoje mnoge druge bolesti koje se prilično zaboravljaju. Djeca mogu dobiti RSV (respiratorni sincicijski virus) više puta u toku jedne godine.

Međutim, koronavirus (Sars-CoV-2) ne postoji dovoljno dugo da bi se znalo koliko traje imunitet.

Nedavno istraživanje koje je sprovela Državna agencija za javno zdravstvo Engleske (Public Health England – PHE) pokazuje da je većina ljudi koji su imali virus zaštićena od ponovne infekcije barem pet mjeseci (koliko je analiza pokazala do sada).

Ali neki ljudi su ponovo zaraženi koronavirusom i čak bez simptoma, u svom nosu i ustima mogu zadržati visoku razinu virusa i tako je prenijeti drugima.

PHE će i dalje pratiti ljude koji su predmet u ovoj studiji, a to su zdravstveni radnici, kako bi se otkrilo koliko traje imunitet, piše BBC.

Pored ove vrste koronavirusa studija uključuju i druge koronaviruse koji mogu biti od pomoći i dati neke odgovore.

Studije su pokazale da bi se neki pacijenti mogli ponovno zaraziti u roku od godinu dana.

Istraživanje na King's Collegeu u Londonu također je pokazalo da je razina antitijela koja ubijaju koronavirus oslabila tokom tromjesečne studije.

Ali čak i ako antitijela nestanu, ćelije koje ih proizvode, nazvane B-ćelije, još uvijek mogu biti u prisutne u organizmu. B-ćelije španske gripe pronađene su kod ljudi 90 godina nakon te pandemije.

Ako je isto i s Covidom, druga infekcija bi trebala biti blaža od prve.

Još uvijek nije dokazano šta se dugoročno događa s T-ćelijama. Ali, T-ćelije protiv Sarsa (teški akutni respiratorni sindrom) pronađene su i 17 godina kasnije.

Jedno od pitanja koje se postavlja je i to da li prehlada može stvoriti imunitet na koronavirus? Neki kažu da je i to moguće.

Istraživanja na ovu temu su još uvijek u toku, ali možda postoje neke infekcije koje izgledaju dovoljno slično virusu koji uzrokuje Covid da bi ljudi mogli steći određenu zaštitu.

Laboratorijski testovi pokazuju da T-ćelije stvorene za borbu protiv Sarsa ili prehlade također mogu reagovati protiv novog koronavirusa.

Koliko je to često i koliku zaštitu pruža, još uvijek nije poznato.

Da li se može zaraziti koronavirusom dva puta?

Ovaj slučaj još uvijek nije tako čest obzirom da je prošlo tek nešto malo više od godinu dana od prvih slučajeva zaraze koronavirusom ali postoje dokazi da je registrovana reinfekcija koronavirusom kod ljudi u kratkom vremenskom razdoblju.

Naučnici su saglasni da je kod ovih slučajeva problem bio u testiranju, jer je pacijentima pogrešno rečeno da više nisu zaraženi virusom.

Trenutna studija Državne agencije za javno zdravstvo Engleske o imunitetu kod zdravstvenih radnika otkrila je 44 potencijalne ponovne infekcije u skupini od 6.614 ljudi koji su prethodno imali virus.

Istraživači su zaključili da je ponovna infekcija neuobičajena, ali da je i dalje moguća, te kažu da se ljudi moraju nastaviti pridržavati trenutnih mjera, bez obzira jesu li imali antitijela ili ne.

Naučnici iz Hong Konga nedavno su izvijestili o slučaju mladog, zdravog muškarca koji se oporavio od Covida-19 da bi se ponovno zarazio četiri mjeseca kasnije. Koristeći sekvenciranje genoma virusa, mogli bi dokazati da se zarazio dva puta jer su se sojevi virusa razlikovali.

Stručnjaci kažu da ponovna infekcija ne čudi, ali vjerojatno će biti rijetka i potrebne su veće studije kako bi se ona što bolje razumjela.

Još jedno od čestih pitanja je i to da li smo imuni na virus ako imamo antitijela? Još uvijek nema dokaza za te tvrdnje i zato je Svjetska zdravstvena organizacija zabrinuta zbog zemalja koje koriste testove na antitijelela kao “potvrdu” da su zaštićeni od ponovne infekcije kao izgovor za neuvođenje strožijih mjera.

Ono što je sigurno je da će skoro svaki pacijent imati neka antitijela, ali ne svi istu količinu i istu vrstu. Neutralizirajuća antitijela su ona koja spriječavaju koronavirus da uđe u ljudsku stanicu. Studija na 175 oporavljenih pacijenata u Kini pokazala je da 30 posto ima vrlo nizak nivo tih neutralizirajućih antitijela.

Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi “da ćelijski imunitet (drugi dio stečenog odgovora) također može biti presudan za oporavak”.

Drugi problem je činjenica da ako ste vi zaštićeni svojim antitijelima, ne znači da još uvijek ne možete biti domaćin virusu i prenijeti ga drugima.

Koronavirus definitvno ostavlja razne posljedice na ljudski organizam i mnogo će vremena proći dok ne budu otkrivene sve ili bar velika većina njih. Neke od njih su zabilježene do sada a trenutne studije se bave i time mogu li ljudi s antitijelima promijeniti svoje ponašanje.

Svaki imunološki sistem je jedinstven – neki mogu postići uspješnije odbrambene odgovore od drugih.

Od kraja prošle godine prve vakcinacije protiv koronavirusa su zvanično počele. Većina vodećih studija i stručnjaka je mišljenja da ljudi koji su već imali Covid-19 trebali bi i dalje primiti vakcinu kad za to dođe vrijeme.

Doktor Julian Tang sa Univerziteta Leicester kaže da vakcinacija nakon oporavka od Covid-19 nije problem i vjerovatno će samo ojačati prirodni imunitet.

– To vidimo i kod vakcine protiv sezonske gripe – rekao je.

Naučnici Državne agencije za javno zdravstvo Engleske također će nadgledati imunitet učesnika u njihovoj SIREN studiji.

Imunološki sistem je veoma važan iz razloga ličnog zdravlja kao i to hoćete li Covid-19 dobiti više puta i koliko često.

Imunitet je također ključan kada je u pitanju koliko je virus smrtonosan. Ako ljudi imaju bar neku zaštitu, to će bolest učiniti manje opasnom.

Bolje razumijevanje imuniteta moglo bi dovesti do popuštanja mjera ako budemo znali sa sigurnošću ko je u opasnosti od dobijanja ili širenja virusa.

Ako se ispostavi da je teško steći dugoročni kolektivni imunitet onda se dovodi u pitanje i rezultat vakcinacije. Ostaje da vidimo da li možda promijeniti način na koji će se vakcina koristiti – hoće li to biti jednom u životu ili jednom godišnje poput vakcine protiv gripe.

A trajanje imuniteta, bilo infekcijom ili imunizacijom, reći će nam kolika je vjerovatnost da ćemo uspjeti zaustaviti širenje virusa.

Sve su to mnoga pitanja na koja nam još uvijek nedostaju odgovori, zaključuje u autorskom tekstu James Gallagher, dopisnik za zdravlje i nauku BBC-a.