Stipe se iz Njemačke vratio u rodni Tomislavgrad i izrađuje unikatne vikinške sjekire

Stipe Pleić ili, kako ga često nazivaju, “Viking iz Tomislavgrada“, općine u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini, izaziva veliku pažnju svojim izgledom ali i načinom života.

U rodnom selu Stipanići kod Tomislavgrada izgradio je repliku vikinške kuće u kojoj se nalaze mnogobrojni predmeti koje je sam izradio, a posebnu pažnju privlače njegove unikatne vikinške sjekire.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA), Pleić je ispričao svoju nesvakidašnju životnu priču i buduće planove.

Nakon života u Njemačkoj, vratio se u rodni Tomislavgrad, a u staroj porodičnoj kući u kojoj se rodio izradio je repliku vikinške kuće koju koristi kao izložbeni prostor, ali i kao mjesto za odmor i opuštanje.

Prvi put je saznao za način života Vikinga u seriji ”Vikinzi” koju je gledao, a na njega je posebno utjecao život vikinškog ratnika Ragnara Lodbroka i njegove supruge, ratnice Lagerthe.

Ragnar Lodbrok ili Lothbrok je bio legendarni vikinški vladar i heroj iz stare nordijske poezije i saga.

“Dok sam gledao seriju svidjele su mi se vikinške sikire. Svidjele su mi se kako izgledaju. Imale su neobičan oblik, a ja sam uvijek imao sklonost ka radu s drvetom i pokušao sam napraviti tu jednu vikinšku sikiru. I kad sam napravio jednu, onda drugu, i tako je to krenulo, tako da sam napravio više tih komada”, ispričao je “Viking iz Tomislavgrada“.

Gledajući seriju o Vikinzima sve više ga je počela interesirati i vikinška mitologija, koja je, kako mnogi smatraju, uz grčku i rimsku, vjerovatno jedna od najzanimljivijih i najkompleksnijih u svijetu.

“Onda sam sve dublje ulazio u tu priču tako da sam počeo izrađivati i ostale predmete iz vikinške svakodnevnice, sve što sam vidio u seriji pokušao sam izraditi, od štitova, mačeva, koplja, stolica. Nakon određenog vremena slučajno sam došao u ovaj prostor i vidio da je prazan i pomislio da bih tu mogao nešto iskoristiti. Prva zamisao je bila da napravim brod neki. Napravio sam brod koji je tu, i kad sam njega napravio onda sam vidio da bi se taj prostor mogao još bolje iskoristiti. Malo me ovaj prostor i podsjećao na vikinške kuće i onda sam uredio vikinšku kuću. To sam prije dvije godine počeo uređivati”, kazao je Pleić.

Napomenuo je kako ovo što radi nije prvenstveno biznis nego hobi u kojem uživa i opušta se u svakom momentu.

“Ovo je više moj hobi. Teško je uskladiti vikinški način života sa svakodnevnicom, ali pokušavam se koliko – toliko prilagoditi. Ovo radim isključivo za svoju dušu, iako poneku sikiru i prodam, ali ovo radim za svoju dušu isključivo”, istakao je Pleić, naglasivši kako su sve sjekire koje je uradio unikati:

“Svaku sikiru sam ja radio. Svaka sikira je iz moje radionice, ali sve su sikire unikati i sve je ručna izrada. Znači, ne postoje dvije iste sikire.”

Uskoro otvara i prvi Klub “Bacača sikira” u Bosni i Hercegovini nakon što je dobio potrebna rješenja od vlasti.

“Cilj mi je druženje kroz taj sport. Jer taj sport je u Sjevernoj Americi – u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi jako rasprostranjen, u Francuskoj je taj sport jako popularan, a u Zagrebu postoji klub ‘Axe Throwing Arena’. Oni su mi poslali neku dokumentaciju o pravilima, veličini meta i kojim sjekirama se baca. Bit će to prvi klub ovdje. I moj cilj je u nekom narednom periodu, čak i do ljeta, da organiziram prvo prvenstvo BiH u bacanju sikira”, rekao je Pleić.

Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, tačnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske. Period njihovih aktivnih pohoda diljem Evrope naziva se vikinškim dobom i trajao je oko 250 godina.

Najvažnije vikinško oružje bio je mač. Oštrica mača bila je duga oko 90 centimetara, a široka oko 10 centimetara. Koristili su i luk i strijele. Postojali su različiti lukovi za različite svrhe. Neki su bili dugi i do dva metra. Tu su još i sjekire i koplja, a za odbranu i štitovi, uglavnom okrugloga oblika.

Uprkos vrlo rasprostranjenoj slici Vikinga, čini se da je zapravo vrlo mali broj njih učestvovao u vikinškim putovanjima. Većina Vikinga bili su miroljubivi seljaci i obrtnici.

Živjeli su u manjim seoskim naseljima. Nastambe su bile pravougaone i izdužene s niskim zidovima od pletera i gline ili drveta. Središtem kuće dominiralo je ognjište koje zauzima najveći dio nastambe.