Šta se događa u organizmu kada štrajkujemo glađu?
Česti smo svjedoci, posebno u našoj zemlji, da obespravljeni, uglavnom radnici, pristupaju štrajku glađu kao krajnjem sredstvu ispunjavanja njihovih zahtjeva.
Međutim, nije samo u BiH čest slučaj da se štrajkom glađu pokušava skrenuti pažnja na nepravednost koja je prema štrajkačima nanijeta.
Tako su nedavno aktivisti ruske opozicije prekinuli skoro dvosedmični protest protiv odluke vlasti da ih isključi sa regionalnih izbora.
[quote_box_right]Jedan od najfatalnijih slučajeva dogodio se osamdesetih godina 20. vijeka, kada su irski nacionalisti u zatvoru u Belfastu prestali sa štrajkom protiv britanske vlasti tek kada je zbog posljedica odbijanja hrane umrlo njih desetoro[/quote_box_right]
Štrajk je bio okončan kada je jedan od aktivista zbog lošeg zdravstvenog stanja završio u bolnici.
U isto vrijeme, u Izraelu glađu štrajkuje Muhamed Alan, palestinski zatvorenik, koji hranu odbija već više od 55 dana. Ljekari i izraelske vlasti raspravljaju o tome da li ga treba hraniti na silu.
Novinari srbijanskog izdanja portala Vice pitali su stručnjake šta se dešava u organizmu kada odbijamo hranu.
– Šta se dešava kada ne sipate benzin u auto? Ili ne promenite ulje? Trokira. Što duže nastavljate da vozite u takvom stanju, situacija je sve gora – kaže Snežana Jokić, dijetetičar Doma zdravlja Niš.
Dokle “automobil” može da ide, odnosno koliko dugo štrajk može da traje, zavisi od konstitucije tela i trenutnog zdravstvenog stanja. Simptomi su prvih nekoliko dana bez hrane blagi – od grčeva u stomaku i glavobolje, do malaksalosti.
– Nakon par dana bez hrane, u organizmu se javljaju ketonska tijela kao posljedica sagorijevanja masti, kada se potroše protein i ugljeni hidrati. Kada se to desi, organizam prelazi na alternativno gorivo, masti – kaže Jokić.
Koliko čovjek može da izdrži bez hrane zavisi od još jedne stvari – motivacije. Ali ona postaje sve slabije gorivo poslije 72 sata. Pored motivacije, hidratacija je jedino gorivo koje preostaje.
– Tada se desi stoprocentni poremećaj metabolizma. Dolazi do stanja neravnoteže između energenata, proteina i drugih nutrijenata. To onda dovodi do nepoželjnih promjena na tkivima i u tjelesnim funkcijama – kaže Jović.
Prema nekim istraživanjima, ljudsko tijelo može da izdrži do 70 dana na vodi. Nakon trećeg dana, tijelo ulazi u stanje autofagije – u kome organizam umjesto masti kao gorivo koristi protein iz mišića i ostalog tkiva.
Krivac za to je mozak kome je potrebna glukoza da bi funkcionisao. Mozak bez problema nastavlja da radi sa smanjenim procentom glukoze, a cijena toga je postepen nestanak mišića.
Prijelomni trenutak uglavnom nastupa poslije druge sedmice. Tada je tijelo iskoristilo skoro sve minerale i vitamine. Pritisak slabi, pokreti su teži i ulazi se u stanje pogodno za nastanak žutice.
[quote_box_left] Nakon par dana bez hrane, u organizmu se javljaju ketonska tijela kao posljedica sagorijevanja masti, kada se potroše protein i ugljeni hidrati. Kada se to desi, organizam prelazi na alternativno gorivo, masti [/quote_box_left]
Kada je 2013. godine u Kaliforniji skoro 30 hiljada zatvorenika štrajkovalo glađu u znak podrške onima osuđenim na boravak u samicama, kalifornijski Zatvorski zdravstveni centar objavio je preporuke o ishrani nakon štrajka glađu. Poslije štrajka ne dobijaju svi samo tekuću hranu – u zavisnosti od stanja organizma, jelovnici se razlikuju, oporavak ne traje isto, a tijelo se prvo puni vitaminima i mineralima.
Naučnici se slažu je da je ljudsko tijelo skoro jedini organizam koji je sposoban da se prilagodi periodu gladovanja – tako što počinje da jede sam sebe.
Jedan od najfatalnijih slučajeva dogodio se osamdesetih godina 20. vijeka, kada su irski nacionalisti u zatvoru u Belfastu prestali sa štrajkom protiv britanske vlasti tek kada je zbog posljedica odbijanja hrane umrlo njih desetoro.
Štrajkovali su sedam mjeseci.
