"ne paničariti"
Šta ako vam se zakači krpelj i kako se od njega sačuvati: Iz Hitne pomoći imaju savjet
Savjetuju da se nakon boravka u prirodi pregleda cijelo tijelo kako bi uočili eventualno zakačenog krpelja
Na pojavu većeg broja krpelja, ali i opasnosti koje vrebaju od ovih malih životinjskih vrsta upozoravaju iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, ali ukazuju da nema straha ukoliko se djeluje pravovremeno.
– Na našem podneblju (gotovo cijela Evropa), krpelji miruju u hladnijem dijelu godine, dok su izuzetno aktivni u toku proljeća. Toplota, svjetlost i vlažnost pogoduju životu i razmnožavanju krpelja.Na području BiH većina ljudi je barem jednom u životu doživjela ubod krpelja. Područja koja krpelji vole su travnata, žbunovita i šumska vegetacija. Krpelj može biti vektor (prijenosnik) uzročnika više različitih bolesti, a za čovjeka je najvažnije što može prenijeti Lajmsku boreliozu. Ovo oboljenje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi, čiji je prenosnik krpelj Ixodes ricinus. Od 30 vrsta krpelja koji se mogu zakačiti na čovjeka, samo ova vrsta krpelja je potencijalni prenosilac ovog oboljenja – navode iz sarajevske Hitne pomoći.
Navode da nema posebno opravdanog razloga za strah od krpelja.
– Lajmska borelioza jeste potencijalno opasna bolest. Međutim, ako uzmemo u obzir činjenicu da u cijeloj Evropi samo jedna vrsta krpelja od njih 30 koje se kače na čovjeka, prenosi uzročnika ove bolesti, vidjećemo kako je mogućnost zaraze mala. Zbog straha od Lajmske borelioze vrlo često se propisuje nepotrebna terapija osobama s ubodom krpelja. Često se preporučuje antitetanusno cijepljenje, terapijske doze antibiotika i serološka ispitivanja. Takva praksa je napuštena i bilo bi vrlo korisno pratiti nove protokole koji se u svijetu primjenjuju za prevenciju i liječenje Lajmske borelioze – navode iz Hitne pomoći KS.
Savjetuju da se nakon boravka u prirodi pregleda cijelo tijelo kako bi uočili eventualno zakačenog krpelja.
– Obratite pažnju i na kožu glave (u kosi), te teže dostupna mjesta kao što su prostori između prstiju nogu, prepone. Krpelji vole topla i vlažna mjesta i bježe sa površine odjeće prema koži kako bi došli na pogodno tlo, a to je gdje je koža tanka i dobro prokrvljena. Često je to koža prepona i struka. Možete koristiti dodatno svjetlo i povećalo prilikom pregleda, jer su mali krpelji veličine makovog zrna, pa ih je lako previdjeti ili zamijeniti sa benom i drugim normalnim promjenama na koži.
Odjeću koju ste nosili prilikom boravka u prirodi skinite i ubacite u mašinu za pranje veša što prije. Neka stoji u mašini oko pola sata prije samog pranja, jer krpelj može boraviti u njoj prije nego što se zakači na kožu, za šta mu uglavnom treba barem 24 sata. Stojeći u mašini za veš krpelj neće dobijati vlagu, a u takvoj atmosferi on se isušuje i umire. Samim pranjem veša u mašini krpelj neće umrijeti, jer će dobiti toplotu i vlažnost koju voli. Ali, ako ga ostavite prije pranja zatvorenog u mašini neko vrijeme, postići ćete cilj.
Krpelj se zakači za kožu tek nakon 24 sata boravka na tijelu čovjeka, tako da pregled tijela možete izvršiti i dan-dva nakon boravka u prirodi kako biste bili sigurni. Krpelj, nakon što se zakači na kožu, ostaje zakačen 3 dana uzimajući svoj krvni obrok i nakon toga se otkači kako bi polagao jaja.
Možete koristiti i razne repelente (sredstva koja odbijaju insekte) prilikom odlaska u prirodu. Možete ih pronaći u apoteci – savjetuju iz Hitne pomoći KS.
Ukoliko vidite krpelja na koži, iz Hitne pomoći, savjetuju da ne paničarite.
– Sve i da imate krpelja koji vam je prenio uzročnika bolesti, Lajmska bolest je potpuno izlječiva kada se otkrije. Uzmite špicastu pincetu, obuhvatite glavu krpelja što bliže koži (izbjegavajte mekani dio krpelja) i čvrstim laganim pokretom samo ga izvucite iz kože. Možete sa strane pogledom kontrolisati da li ste blizu koži i da li ste dobro obuhvatili dio krpelja blizu kože. Kada izvučete krpelja provjerite da li je u koži ostalo ikakvih ostataka. Ako je ostala “nožica” sve što trebate raditi je da to mjesto čistite alkoholom. Takav ostatak će organizam sam “odbaciti”. Eventualno ostavite medicinski obrazovanoj osobi da izvadi ostatak. Pratite mjesto gdje je krpelj bio, ali i svu ostalu kožu, naredni mjesec dana. U slučaju da se pojavi osip javite se u svoju porodičnu ambulantu radi propisivanja antibiotske terapije – pojašnjavaju također.
Ističu kako je potpuno pogrešno na krpelja stavljati bilo kakva sredstva poput vazelina, benzina, sapuna, bilo kakva ulja, alkohol, lak za nokte. Nemojte stiskati krpelja, nemojte ga otkidati prstima, čupati, češati se po tom mjestu, paliti ga ili omamljivati dimom cigarete, niti na bilo koji drugi način dozvoliti da ga traumatizirate. Sve to ga tjera da ispusti sadržaj crijeva u vašu krv, a to je ono što želite izbjeći kako bi prevenirali potencijalno oboljenje kao posljedicu ujeda krpelja. Prilikom vađenja krpelja, nemojte ga uvrtati, samo ga izvucite kako je prethodno navedeno – kazali su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS.
