Smanjuje se količina kisika u okeanima, fatalne posljedice

U okeanima se od 1960. godine smanjila količina kisika za dva posto i to smanjenje bi moglo imati teških posljedica na morske ekossisteme, prenose mediji.

Globalna količina kisika u okeanima je pala za više od dva posto od 1960. godine, uz velike razlike u raznim okeanskim bazenima i na raznim dubinama, navodi ekipa naučnika iz Centra Geomar Holmholtz za oceanska istraživanja iz Kiela.

Količina okeanskih voda bez kisika se učetverostručila u tom razdoblju. Predviđa se smanjenje za jedan do sedam posto kisika u okeanima do 2100. godine, izazvano smanjenjem topivosti kisika zbog zagrijavanja voda i manje ventilacije dubokih voda, pišu naučnici Sunke Schmidtko, Lothar Starmma i Marin Visbeck.

Oni napominju kako bi takvo smanjenje količine kisika u okeanima moglo zahvatiti hranidbene lance i morska staništa, s potencijalno fatalnim posljedicama za ribolov i gospodarske obalne aktivnosti, objavio je časopis Nature.

Za razliku od prethodnih istraživanja koja su pratila kraća razdoblja i manja područja, ovo istraživanje se odnosi na sve oceanske vode tokom 50 godina (1960.-2010.).

Denis Gilbert iz instituta Maurice-Lamontagne u Mont-Joli u Kanadi otkriva kako su naučnici primijetili bitan pad razine kisika za sve okeane i za pet od deset praćenih okeanskih regija: Arktik, Ekvatorijalni Atlantik, Južni Atlantik, Sjeverni Pacifik i Australski ocean.

Za drugih pet regija (Sjeverni Atlantik, Ekvatorijalni Pacifik, Južni Pacifik, Ekvatorijalni indijski ocean i Južni indijski ocean) njihove procjene nisu statistički značajne, ali su također negativne.

Arktički okean predstavlja samo 1,2 posto ukupnog obima oceana, ali tamo je zabilježen pad od 7,6 posto kisika, navodi se u istraživanju.

“Pad od dva posto kisika možda ne izgleda velik, ali njegove posljedice na morske ekosisteme bi mogle biti teške u oceanskim područjima gdje je razina kisika već niska, jer bi mogli biti prijeđeni kritični pragovi za preživljavanje”, naglasio je Gilbert.

Za niže razine kisika odgovorni su i drugi čimbenici povezani s globalni zatopljenjem, poput povećanja CO2 i toplijih voda, dodao je naučnik.