INZ
Skup povodom Dana ozonskog omotača: Ljudska zajednica je pokazala da udružena može sve
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je organizirao skup na temu “Globalni projekat zaštite života i zdravlja na Planeti Zemlji”
Povod za razgovor zdravstvenih profesionalaca iz oblasti prevencije i liječenja bio je Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, koji se obilježava sredinom septembra u čast datuma kada se u Montrealu, Kanada, 1987. gotovo 200 članica organizacije Ujedinjenih Naroda (UN), saglasilo da uspori, onemogući i zamjeni korištenje štetnih plinova koji su direktno označeni kao uzročnici smanjenja debljine ozonskog omotača oko Planete.
Danas, četvrt vijeka kasnije, Ozonski omotač gotovo da se “zacijelio”, odnosno utvrđene “rupe” i oštećenja na polovima su skoro sanirani. Bitno je istaći da ovaj tanki sloj ozona zaustavlja štetna zračenja koja utječu na sav biljni, životinjski svijet i čovjeka, a njegovim nestankom brzo bi nestalo i života na Zemlji.
O faktima vezanim za ovu temu govorio je dr. Nermin Rondić iz INZ-a, dok je gostujuća doktorica specijalista dermatologije Nikolina Loina – Smajlović (Kantonalna bolnica Zenica) iznijela niz praktičnih primjera šta prekomjerna, odnosno izlaganje bez zaštite na suncu, uzrokuje ljudskoj koži.
– Na skupu je dat naglasak na prevenciju i zaštitu kože, kako u ljetnom, tako i zimskom periodu. Osim prevencije, govorilo se i o samim promjenama na samoj koži, posebno porastu broja malignih melanoma, koji se danas povezuju sa dužim i neadekvatnim i izlaganju kože sunzu bez zaštite, rekla je dr. Loina – Smajlović.
Zaštita ljudi, životinja i bilja
Dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a istakao je da je zdravlje ljudi u najširem smislu te riječi osnovna briga Instituta, ali i svih ljekara.
– Ozonski omotač je bitan, kako za zaštitu Planete Zemlje, tako i za sva živa bića, ljude, životinje, biljaka. Posao Instituta je briga o sva tri ova aspekta, dakle i ljudi i životinja i bilja, a posebno ljudi, pa se zato govorilo posebno o prevenciji karcinoma kože, koji je usko povezan sa ultraljubičastim zračenjem, a oštećenje ozonskog omotača upravo uzrokuje povećanje UV zračenja, kazao je Durmišević i dodao:
– Montrealski sporazum je jedna od pozitivnih priča iz ekologije, koja je uspjela da “okrene” nešto što je išlo u sunovrat sa povećanjem oštećenja ozonskog omotača. Uništavanje je prvo usporeno, pa zaustavljeno. Ozonski omotač se zacjeljuje, ali priča mora biti nastavljena i u budućnosti da nam se ne bi dogodilo nova katastrofa i da utječemo na druge. Ljudska zajednica je pokazala da je sposobna, kad se udruže svi, preokrenu stvari u pozitivan smjer, rekao je.
