Senzacionalno otkriće američkih ljekara: S novom metodom rak nestaje?

Grupa onkologa s Fred Hutchinson Centra za istraživanje karcinoma u američkoj saveznoj državi Washington vjeruje kako je pronašla revolucionarnu novu metodu za liječenje akutne limfoblastične leukemije (ALL), koja bi se potencijalno mogla primijeniti i na brojne druge vrste raka, javlja britanski The Guardian.

U najnovijem kliničkom istraživanju, liječnici su “trenirali” T-limfocite, vrstu bijelih krvnih zrnaca pacijenata uz pomoć posebnih molekula kako bi im omogućili da prepoznaju i napadnu stanice tumora, te ih potom vraćali u tijelo pacijenata kroz infuziju.

Molekule koje su koristili su zapravo umjetni receptori za T-limfocite, koje liječnici nazivaju “himeričkim receptorima antigena” (Chimeric antigen receptor – CAR), a dobivene su iz genetski modificiranih laboratorijskih miševa.

Takav “trening” imunosistema postigao je impresivne rezultate – 94% sudionika kliničkog istraživanja ostalo je bez svih simptoma limfoblastične leukemije. Rezultat je još impresivniji kada se uzme u obzir da se radilo o pacijentima koji su bili u zadnjem stadiju bolesti. U istraživanju su sudjelovale samo osobe kojima su predviđanja davala još samo dva do pet mjeseci života.

– Ovako nešto nikada prije nije zabilježeno u medicini, iskreno, dobiti ovakve rezultate kod pacijenata kod kojih je bolest toliko odmakla, rekao je Stanley Riddell, voditelj istraživanja.

Ipak, ova metoda liječenja nije sasvim bez opasnosti. Od 35 pacijenata koji su sudjelovali u istraživanju, kod sedmero su se pojavile ozbiljne nuspojave – reakcija imunosistema zbog koje su završili na intenzivnoj njezi, a dvoje pacijenata (6% ukupnog broja) preminulo je od posljedica. Znanstvenici sada rade na unapređivanju metode koja bi smanjila rizik od opasnih imunoloških reakcija.

– Poput hemoterapije i radioterapije, ova metoda neće moći spasiti sve, priznao je Riddell, ali i istaknuo kako će imunoterapija napokon postati jedan od stupova borbe protiv karcinoma.

Sljedeći korak bit će korištenje manjih doza modificiranih T-limfocita, kako bi se smanjila opasnost od nuspojava, a Riddell bi volio isprobati imunoterapiju i na čvrstim tumorima, premda je svjestan da će oni predstavljati “veći izazov”.

Rezultati najnovijeg istraživanja, tvrde autori, predani su na stručni pregled i trebali bi uskoro biti i službeno objavljeni u relevantnom znanstvenom časopisu.