Riječ psihologa: Novogodišnje odluke – kako postaviti realne ciljeve i ostvariti ih

Početak nove godine mnogi vide kao priliku da ”okrenu list” i promjene životne navike, pa sastavljaju liste želja i ciljeva za naredni period – da smršaju, zdravije se hrane, prestanu da puše, više putuju, napreduju na poslu, nauče novi jezik.

Da bismo novogodišnje odluke sproveli u djelo, postavljeni ciljevi treba da budu konkretni, realni i u skladu sa našim životnim vrijednostima, kaže za Tanjug psiholog Teodora Pavlović.

Ona je istakla da donošenje odluka ne treba ograničavati samo na 1. januar ili bilo koji drugi datum, već da je svaki period u godini jednako dobar za pravljenje planova.

Nova godina novi početak

Pavlović je navela da mnogi novu godinu poistovjećuju sa novim početkom i ”novim/om ja” što je, kaže, prirodno jer je pred nama 365 dana za promjene koje priželjkujemo, a novogodišnje odluke obično donosimo iz unutrašnjih potreba, odnosno nezadovoljstva u prethodnom periodu i želje za promjenom, ali i i vođeni željom da učvrstimo i nastavimo ono što je bilo pozitivno i dobro.

”Novogodišnja odluka ne mora uvijek da bude vid promjene, već i vid učvršćivanja, ali najčešće se govori o promjenama i te odluke su naši lični ciljevi”, rekla je Pavlović.

Ona je ukazala da je, kada je reč o ciljevima, važno sagledati šta su motivi i da ih treba postavljati u skladu sa životnim vrednostima.

”Ako je životna vrijednost karijera, onda su ciljevi da napredujemo na poslu, dobijemo povišicu, završimo neku novu edukaciju… Odluke se najčešće tiču nekog ličnog djela, nečeg što je vezano za mentalno ili fizičko zdravlje, za odnose u porodici i partnerskim vezama, za hobi, rad na sebi, bavljenje nekim novim aktivnostima… O tome se najčešće razmišlja sa ciljem da se nešto promijeni”, navela je Pavlović.

Brzo odustajanje

Studije pokazuju da su novogodišnje odluke obično kratkog vijeka, a sagovornica Tanjuga kaže da se od odluka brzo odustaje jer se pretjera sa previše zahtjevnim ciljevima.

Pavlović je navela da, ako je cilj za sljedeću godinu da se, na primer, nauči novi jezik, onda se treba fokusirati na sam proces i svaki dan naučiti jednu novu riječ, pošto je to konkretniji, više mjerljiv i vremenski ukomponovan cilj koji možemo da pratimo.

”Kada na taj način postavimo ciljeve, lakše je da se njima bavimo i da ih provjeravamo s vremena na vrijeme. Često smo sami sebi neprijatelji jer postavimo prezahtjevan cilj i razočaramo se, doživljavamo to kao neuspjeh, a to nije poenta, već da idemo ka cilju”, navela je Pavlović.

Ona je dodala i da je važno preispitati sebe zašto se donose odluke i da li su one vođene sopstvenim potrebama.

Mnogi traže pomoć psihologa

”Ciljeve treba postavljati iz nečega što je nama vrijedno, bitno i autentično, a ne jer je to neko drugi zamislio ili se to od nas očekuje. Treba biti malo više u kontaktu sa sobom i sagledati šta je ono što želim i zbog čega”, naglasila je Pavlović.

Prema njenim riječima, posle praznika mnogi traže pomoć psihologa jer ih praznična atmosfera podsjeti na nešto što nemaju ili zato što je pritisak da treba da se osjećaju na određeni način u tom periodu, a oni se tako ne osjećaju.

”Ovo je period kada se staje, mirnije je, imamo vremena da zastanemo i suočimo se sa stvarima koje nas muče i to je okidač zašto se ljudi javljaju na terapiju u ovom periodu. Obično je to vrijeme za porodicu, a pitanje je kakvi su nam porodični odnosi. Mnogo stvari dolazi do izražaja, koje nas ‘pomjere’ iz onoga gdje smo stabilni tokom godine”, kaže Pavlović.