Ramić-Čatak: Kako pacijenti sa povišenim tlakom mogu pomoći sami sebi

Misija zdravstvenih radnika jeste da stanovništvu pruže adekvatne informacije o zaštiti zdravlja i mjerama prevencije bolesti, ali mnogo toga pacijenti i sami mogu učiniti za sebe i svoje zdravlje.

Voditeljica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH prof. dr. Aida Ramić-Čatak u razgovoru za Fenu naglašava da se zapravo ništa ne može promijeniti sve dok upozorenja stručnjaka stanovništvo ne shvati kao nešto dugoročno dobro za njih, a ne kao naredbu.

– Ljudi se brzo umore, htjeli bi da to sve dobro za njih bude preko noći. To ne može tako. Posao koji smo odlučili raditi ima dugoročni efekt poboljšanja zdravlja stanovništva. Mada se to često tako ne čini, pomaka ipak ima – istaknula je.

Ističe prof. dr. Ramić-Čatak da većina stanovništva promociju zdravlja promatra kroz print oblik (poster, letak…), te pojašnjava da je to ipak nešto sasvim drugo i “podrazumijeva da ih, uz stalno plasiranje informacija, navedete da odluče i dobrovoljno promijene ponašanje”.

Podsjetila je na Zakon o pravima, obavezama i odgovornosti pacijenata u kojem se precizira pravo pacijenata na informaciju o prevenciji i promociji zdravlja ili faktoru rizika na svakom nivou zdravstvene zaštite, ali i upozorila da se često previdi član istog zakona koji se odnosi na obaveze pacijenata.

– Često se ne pročita član 49. koji kaže da pacijent ima obavezu da se odgovorno odnosi prema svom zdravlju. Ne želim time davati opravdanje za nas u zdravstvenom sektoru jer mi smo se opredijelili za nešto što je dugoročan proces. Uvijek ćemo se baviti slanjem prigodnih poruka o važnosti mijenjanja životnog stila i navika – kazala je.

Apelirala je na razumijevanje da “prevencija i promocija zdravlja bude prepoznati od fondova zdravstvenog osiguranja s nekim mehanizmima financiranja”.

– Da nađemo načina da i kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji imaju veliki teret, motiviramo i napravimo jasne distinkcije od onih koji preventivni nadzor pacijenata zaista stignu uraditi u osmosatnom radnom vremenu – kaže.

Na Svjetski dan srca prof. dr. Ramić-Čatak podsjetila je na ovogodišnju poruku koja glasi ‘Obećajte sebi. Moje srce, vaše srce, zdravlje svih srce’ te se zapitala ‘ Šta da obećamo?’.

– Da obećamo da sitnim malim promjenama možemo unaprijediti zdravlje. Mala promjena znači da promijenimo dnevni jelovnik odnosno izbor hrane. Svaka namirnica koju rado koristimo u ishrani ima zamjenu, koja je sigurno manje kalorična ili manje zaslađena – naglasila je.

Ni za izostanak fizičke aktivnosti nema opravdanja, pa ‘čak i ljudi s ozbiljnim hroničkim bolestima mogu, uz savjet zdravstvenog radnika, upražnjavati neku od aktivnosti’.

– Mnogo je zanimljivih aktivnosti širom BiH (maraton, polumaraton, akcije trčanja….) kojima se budi sportski duh među ljudima. Ne mora se uvijek čekati na poticaj iz zdravstvenog sektora – kaže. Ističe da se postupno mijenja svijest ljudi o tome da se beskonačni sati sjedenja pred televizorom i posvećenost društvenim mrežama mogu zamijeniti odlaskom u prirodu. To, kaže prof.dr. Ramić Čatak, može unaprijediti zdravlje.

Statistika pokazuje da fizička aktivnost može umnogome smanjiti rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, a bitna je i redovna kontrola krvnog tlaka, kao vodećeg faktora rizika. I smanjenje vrijednosti kolesterola (masnoća u krvi) znatno umanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, baš kao i prestanak pušenja.

– U FBiH ima 42 posto ljudi s hipertenzijom (povišen krvi tlak). To je mnogo, a mnogi od njih vjerojatno nemaju adekvatnu terapiju niti nadzor. Stanovništvu želimo ukazati na značaj prepoznavanja tog faktora rizika, da ga prepoznaju u porodičnoj i ličnoj historiji bolesti, da nauče odlaziti na mjerenje ili da se sami educiraju kako da u određeno vrijeme pravilno mjere tlak. Upravo snižavanje krvnog tlaka za desetak milimetara žive (mmHg) može smanjiti rizik nastanka kardiovaskularne bolesti za skoro 30 posto – naglasila je.

Po njenim riječima, analiza Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da i tek neznatno smanjenje vrijednosti kolesterola u krvi (masnoća u krvi) može za 25 posto smanjiti rizik za nastanak neke kardiovaskularne bolesti. Prestanak pušenja za 35 posto umanjuje rizik od dobivanja kardiovaskularnih bolesti.

– To sve pacijenti mogu uraditi sami za sebi, u samozaštiti – naglasila je.

Kao podršku zdravstvenom sistemu istaknula je i ‘Vodič za kardiovaskularne bolesti’, podijeljen širom FBiH, a tokom 2017. godine bio predmet edukucije 1.200 članova timovima obiteljske medicine.

S tim u vezi ističe podršku Švicarske ambasade i Svjetske zdravstvene organizacije ali i naglašava da je teret ipak na zdravstvenom sektoru da ne bi ‘vidjeli još jednu od projektnih inicijativa koja je dobro krenula i ugasila se.’

Svjetska kardiološka federacija uspostavila je Svjetski dan srca (29. septembar) u cilju promocije unaprjeđenja kardiovaskularnog zdravlja. To posebno stoga što 80 posto ranih smrti u državama u razvoju nastaje uslijed kardiovaskularnih bolesti. Faktori rizika su pušenje, gojaznost, konzumiranje alkohola, nedovoljna fizička aktivnost, neadekvatna ishrana.