Prim. dr. Nina Jurić: Ubrzan način života jedan od glavnih uzročnika bolesti štitne žlijezde

Štitna žlijezda pozicionirana je ispod Adamove jabučice na vratu i ima izgled leptirovih krila. Iako je to mala žlijezda, u promjeru oko pet centimetara, njena oboljenja su sve učestalija kako u nerazvijenim, tako i u razvijenim državama.

Na Svjetski dan svjesnosti o bolestima štitne žlijezde specijalist kliničke citologije prim. dr. Nina Jurić kazala je Feni da je jedan od glavnih uzročnika ubrzan način života, gdje jedna od dvadeset osoba ima neki oblik oboljenja.

Naglašava da se bolesti štitne žlijezde češće javljaju kod žena (80 posto). S obzirom na učestalost oboljenja važno je, kaže, imati osnovno znanje o simptomima i dijagnostici tih bolesti.

– Važnost se ogleda u tome da svoje hormone izlučuje u krv i tako djeluje na sva tkiva i organe, regulirajući cijeli metabolizam. Normalan nivo hormona štitne žlijezde jedan je od ključnih preduvjeta za zdravo funkcioniranje organizma u cjelosti – kazala je.

Podsjeća da su najčešće bolesti štitne žlijezde hipotireoza (smanjen rad štitne žlijezde) i hipertireoza (povećan rad štitne žlijezde).

– Kad je riječ o hipotireozi, ranije se smatralo da se obično javlja kod starijih žena. Međutim, danas imamo i mlade djevojke s hipotireozom (Hashimoto tireoiditis) – kaže ona.

Precizira da su simptomi usporen metabolizam, povećanje tjelesne težine, pospanost i usporen rad srca. Sve te simptome prati i povišen hormon hipofize tireotropin.

Pojačan rad štitne žlijezde ili hipertireoza javlja se najčešće kod žena dobi od 20 do 50 godina starosti. A simptomi su ubrzan metabolizam, mršavljenje, opadanje kose, znojenje, ubrzan rad srca.

– Osim navedenih, u bolesti štitne žlijezde ubrajamo i gušu, povećanje cjelokupne štitnjače ili izoliranih čvorova, koji su povezani s nedostatkom joda, te tumori (benigni i maligni) – kazala je.

Jurić ističe da su najčešći razlozi za nastanak oboljenja svakako izloženost stresu, genetski, autoimuni i vanjski (nedostatak joda) faktori.

– Danas bolesti štitne žlijezde zahtijevaju multidisciplinarni pristup. Dijagnostički protokol u obradi bolesti štitne žlijezde je sljedeći: anamneza i klinički pregled (simptomi); određivanje hormona; scintigrafija štitne žlijezde; te ultrazvučni (UZV) pregled i citološka punkcija (koja se izvodi pod kontrolom UZV) – podsjeća.

Citologija je minimalno agresivna metoda, brza jer već za 24 sata pacijent zna dijagnozu.

– S obzirom da je morfološka metoda, citološkom punkcijom ćemo saznati o kakvom se čvoru radi da li je u pitanju benigno povećanje štitnjače ili struma ili se radi o nekom tumoru štitnjače – navodi prim. dr. Jurić.

Oboljenja kao što su hiper i hipotireoza liječe se, kako kaže, čitav život uz pomoć lijekova, radioaktivnog joda, a ponekad i hirurškog zahvata. Nekad i sama veličina štitne žlijezde ima indikaciju za kirurški zahvat.

– Zahvaljujući napretku medicine, u svijetu se danas izvode i tzv. beskrvne operacije tumora štitne žlijezde uz pomoć ultrazvučnog i plazma noža. Navedeni instrumenti omogućavaju da se cijeli operativni tretman izvede bez kapi krvi i bez konca. Najbolji način ranog otkrivanja bolesti je prevencija. U svakom slučaju neophodno je raditi redovne sistematske preglede, jednom godišnje – kazala je prim. dr. Jurić.

Svjetski dan bolesti štitne žlijezde obilježava se svake godine 25. maja, pružajući priliku za širenje svjesnosti o poremećajima štitnjače i educiranje ljudi o tome što mogu učiniti da očuvaju zdravlje štitne žlijezde. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače, svima koji diljem svijeta proučavaju i liječe bolesti štitnjače i javnosti koja na taj način može doznati više o tom organu i njegovoj ulozi.

Za simbol štitnjače, u kampanjama za podizanje svijesti o važnosti funkcije tog organa, uzima se leptir, jer štitna žlijezda ima oblik leptira.