Prijestolonasljednik Ferdinand bio protiv aneksije BiH i za ujedinjenu Evropu

Da u Sarajevu 1914. godine nije došlo do atentata, što je bio uvod u 1. svjetski rat, stari kontinent mogao se u 20. stoljeću razvijati prema jednoj vrsti konfederacije koju je zagovarao tada ubijeni austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, smatra britanska povjesničarka koja se bavi evropskom historijom s početka prošlog stoljeća.

“Fraz Ferdinand je bio zaprepašten odlukom da se 1908. anektira Bosna i Hercegovina jer je unaprijed znao da će to izazvati napetosti na Balkanu, ali ga niko o tome nije ništa pitao. Njegova je politička ideja bila stvaranje nečega što je on zvao Sjedinjene Države Evrope, po uzoru na SAD, pri čemu bi i u Austrijskoj monarhiji svaka zemlja imala određen stepen nezavisnosti”, kazala je u Ljubljani historičarka Sue Woolmans na predstavljanju slovenskog prijevoda knjige “Ubistvo Franza Ferdinanda – Sarajevo, romansa koja je promijenila svijet”, koju je napisala u suautorstvu s američkim historičarem Gregom Kingom.

U njoj opisuju intimniju stranu života nadvojvode, njegovu ljubav prema plemkinji nižeg ranga Sofiji, koju je oženio i tako se otuđio od dvora i carske porodice, Ferdinandove političke ideje te njegov odnos s ostarjelim ocem, carom Franjom Josipom.

Predstavljanju knjige, za koju je napisala i predgovor, prisustvovala je Ferdinandova praunuka, princeza Sophie von Hohenberg, čije su porodične uspomene i arhiv u knjizi također korišteni.

Kazala je da je o historiji porodice i o svom pradjedu mnogo pročitala, ali i doznala od rođaka s kojima ponekad govori o porodičnim uspomenama i nesretnoj sudbini djece i nasljednika u Sarajavu ubijenih Franje Ferdinanda i princeze Sofije.

Za vrijeme u kojemu je živio Franz Ferdinand je izražavao relativno moderne poglede, a slavenske je narode privlačio i idejama o trijalističkom uređenju monarhije, čime je u budućnosti namjeravao izbalansirati komplicirane odnose u njoj, navode neki slovenski historičari.